Nema zemlje na kojoj glamočki krompir ne uspijeva

Nema zemlje na kojoj glamočki krompir ne uspijeva

 

Nedžad Kovačević iz Glamoča godinama se bavi proizvodnjom autohtonog glamočkog krumpira. Godišnje posadi oko 20 duluma na kojemu bude prosječno uroda oko 40 tona.

”Zadovoljan sam urodom prošle godine, već su krenule pripreme za ovu godinu”, kaže Nedžad.

Izdržljiv krumpir

Ističe da posla oko krompira ima, ali da se sve može stići. Kaže kako svoj krompir prodaje po 0.50 KM po kilogramu, ako se radi o kupovini na veliko, a 0,80 KM ako se kupuje na malo.

Ovaj krompir ljudi kupuju ponajviše zato što je to najizdržljiviji krompir. Dakle, krompir od prošle godine može vam stajati do iduće godine do petog mjeseca i neće pustiti klice, neće propasti“, kaže nam Nedžad.

Zaštita krompira

Ističe kako bi glamočki krompir  baš, kao i nevesinjski  trebalo posebno zaštiti.

Sjeme pravog autohtonog krompira dolazi s velikih nadmorskih visina. Kada to planinsko sjeme posadite bilo gdje, ono se primi bez obzira kakva je zemlja. Ono je tako dobro“, kaže nam Nedžad.

Glamočka “krompijada”

Glamoč je kraj prepoznatljiv po sadnji krompira, a najviše se sade bijeli i crveni krumpiri.  Tradicionalno Glamočani svake godine organiziraju manifestaciju ”Dani glamočkog krompira” u narodu poznatu kao ”krumpijadu” na kojoj se bira najveći krompir.

Prošle godine najveći krompir je težio 2,140 kg, dok je godinu prije najveći krompir bio težak 1,80 kg.

Izvoz krompira u zemlje EU je dozvoljen 2015. godine. Većina proizvođača ipak glamočki krompir i sjeme prodaje na domaćem tržištu.

 

(Agroklub.ba/MiruhBosne)

Previous Pjanić za britanski Telegraph: Moja država mi je jako bliska. U mojoj porodici uvijek se pričao bosanski jezik i čuvala tradicija
Next Koala Paintings, uspješna Firma iz Tešnja: Imaju 350 radnika, upošljavaju novih 50

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Dita postigla rekord u proizvodnji: Već zaradila oko 200.000 KM, potreba za novim radnicima

  Protekla dva dana dnevna proizvodnja deterdženta za suđe 3D u Diti, premašila je 10.000 komada za jednu smjenu, što je za oko 3.000 pakovanja više nego što je ova

Ekonomija/Biznis

Ručno pletenje: Proizvodi bosanskih žena nose se širom Evrope, Azije i Amerike

Ručno pletenje dio je bh. tradicije koju i dalje njeguje određeni broj žena u Bosni i Hercegovini. Tehniku pletenja naučile su od majki, baki, tetki, i zahvaljujući njihovom neumornom radu

Ekonomija/Biznis

Tuzlanska so plasirana na tržište Katara

  Jedan od najpoznatijih regionalnih brendova ”Tuzlanska so”, uspješno je plasiran na tržište Katara. Izvoz je realiziran pod vlastitim brendom u prepoznatljivom pakovanju sa adaptacijama specijalno rađenim za tržište Katara