Pokrivenost uvoza izvozom u Tuzlanskom kantonu oko 90 posto

Pokrivenost uvoza izvozom u Tuzlanskom kantonu oko 90 posto

Petina izvoza Federacije Bosne i Hercegovine realizuje se na području Tuzlanskog kantona. Posljednje informacije govore da pokrivenost uvoza izvozom iznosi više od 89 posto.

Najveći izvoz Tuzlanski kanton ima u hemijskoj, elektro, metalnoj, drvnoj i automobilskoj industriji, a iz godine u godinu visoko na ljestvici podiže se i tekstilna industrija. Trend rasta u izvozu zabilježen je posljednje dvije godine. U 2022. ukupni izvoz bio je 31,6 posto veći u odnosu na godinu ranije, a dobri rezultati se preslikavaju i na ovu godinu.

„Porastao je uvoz, ali je izvoz dovoljno porastao da se taj trgovinski deficit u suštini smanji i da imamo pokrivenost uvoza izvozom preko 89 posto, što je daleko iznad prosjeka Federacije i ostalih kantona u Federaciji“, kaže pomoćnica ministra privrede TK-a Erna Kusturica

Kompanija Gikil jedan je od najvećih izvoznika iz Tuzlanskog kantona. Svoje proizvode – koks, katran, benzol, a odnedavno i anhidrid maleinske kiseline – plasira najviše na tržište Srbije, Italije, Turske, Njemačke i Češke. U planu su dodatna investicijska ulaganja s ciljem proširenja proizvodnih kapaciteta.

„Naš najprodavaniji proizvod i proizvod koji se najviše izvozi i dalje je koks. Ukupan planirani izvoz do kraja ove godine trebao bi iznositi oko 400.000 tona, što predstavlja ostvarenje poslovnog plana koji otprilike prati i prošlogodišnji rezultat“, navode iz Gikila.

Pozitivne informacije o izvozu ne zanemaruju činjenicu da i ovaj kanton, kao i ostatak države, uvozi dosta proizvoda, posebno što se tiče prehrambene industrije. Domaća proizvodnja u tom slučaju nerijetko biva zanemarena, a jedan od razloga je preferencija potrošača koji biraju da kupe strani proizvod, čime potiču potražnju za uvozom.

„Hrana i piće se uvoze i to je nešto što mi sigurno možemo proizvoditi i proizvodimo, imamo kvalitetne proizvode. Nažalost, dosta toga se uvozi i plasira na našem tržištu, sama voda i ostali proizvodi koje doista nemamo nikakve potrebe da uvozimo“, poručuje Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK-a.

Jasno je da domaća poljoprivreda u ovom trenutku ne zadovoljava potražnju, kaže struka, no to nije jedini razlog zašto naši proizvodi ne dolaze do kupaca u omjeru u kojem bi trebalo. Nije dovoljno imati samo sirovinu. Potrebno je strateški osmisliti put do tržišta obezbijedivši kvalitet i prepoznatljivost.

„Mi možda imamo baznu sirovinu, ali dalek je put do tržišta, što znači da treba raditi na samom marketingu proizvoda, kreirati finalnu ponudu. Kada govorimo o flaširanoj vodi, dosta je procesa, od samog točenja do prodaje – nije to tako jednostavno“, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, važno je spomenuti da se na ovom području proizvodi i električna energija. U 2022. godini je izvoz električne energije iznosio milijardu i 74 miliona maraka, no ovaj segment se ne pripisuje Tuzlanskom kantonu s obzirom na to da sjedište Elektroprivede nije na ovom području. Ukoliko bi se i taj segment uzeo u obzir, rezultati bi bili drugačiji.

„Vjerovatno onda ne bismo imali trgovinski deficit nego bismo imali ostvaren trgovinski suficit“, dodaje Kusturica.

No, sve su to u konačnici rezultati Bosne i Hercegovine, čiji privrednici i poljoprivrednici zaslužuju bolji tretman. Kada bi se u budućnosti riješili problemi na graničnim prijelazima i višednevni zastoji zbog kojih poljoprivrednici imaju prepreke u isporuci robe, sigurno je da bi se i u ovoj oblasti poboljšao izvoz. Brza cesta je Tuzlacima nedosanjani san – također bi utjecala na privredni razvoj i olakšala transport, no to su obećanja čija realizacija je i dalje na dugom štapu.

Videoprilog FTV.

Previous Praznično raspoloženje u Sarajevu: Turisti iz cijelog svijeta uživaju u bogatoj historiji i ukusnoj hrani
Next Policija razbila proteste i tukla demonstrante ispred Skupštine Beograda

You might also like

Ekonomija/Biznis

Raste broj radnika u USK: Evo koje kompanije najviše zapošljavaju

Prema finansijskim izvještajima kompanije u Unsko-sanskom kantonu su 2022. godine imale 19.738 prijavljenih radnika, dok je u 2021. taj broj iznosio 18.851. Od ukupno 2.045 kompanija, prvih 20 zapošljava 5.463 radnika. Kao i ranijih

Ekonomija/Biznis

CG: Bosanskim firmama posao od skoro 900.000 Eura za videonadzor u dva tunela

  U crnogorskim tunelima Sozina i Raš u toku su radovi na zamjeni sistema za videonadzor i upravljanje opremom s automatskim sistemom za detekciju incidenata DAI. Jonuz Mujević, izvršni direktor

MADE IN BOSNIA-387

Ambiciozni planovi donjovakufskog preduzeća ‘Komar’ u 2019.

  Proizvodnja gipsa na području općine Donji Vakuf ima dugu tradiciju, a jedno od onih preduzeća što u svom radu pokušava učiniti korak više u tom segmentu je Tvornica gipsa