Prerada malina je ključ opstanka malinara

Malinarstvo je u proteklih par godina postalo najvažnija grana poljoprivrede na području opštine Rudo, što je natjeralo lokalne malinare da se udruže i osnuju Poljoprivrednu zadrugu “Uvac – Rudo” kako bi očuvali i proširili svoju proizvodnju, piše agroklub.ba.

I dok mnogi malinari na području Bosne i Hercegovine uništavaju svoje malinjake i dižu ruke od dalje proizvodnje zbog niskih otkupnih cijena i nemogućnosti zarade, u Rudom imaju druge planove.

Prerada – ključ opstanka malinara

Nenad Ljubojević, direktor PZ “Uvac- Rudo” ističe da je ključ opstanka malinara u spremnosti da dosegnu viši nivo prerade svojih proizvoda, kako bi manje ovisili i bili pod pritiskom negativnih kretanja na tržištu.

On pojašnjava da je ova zadruga osnovana 2013. godine iz velike potrebe proizvođača malina da se udruže kako bi dobili bolju cijenu, ali i da bi ispravili nedostatke prisutne na tržištu maline.

“Zadruga je nastala iz Udruženja malinara Rudo i osnovna nam je djelatnost otkup voća, prevenstveno malina, te zamrzavanje, prerada i izvoz. Malina jako dobro uspijeva u našim krajevima i bila bi prava šteta da to uništimo“, kaže Ljubojević.

On ističe da voće uglavnom otkupljuju od proizvođača, zadrugara i kooperanata sa područja opštine Rudo, ali i susjedne opštine Višegrad. Godišnje otkupe 300 do 400 tona maline, od čega veći dio završi u preradi.

Malinada brend zadruge

“Imamo izuzetnu saradnju sa Ženskom inicijativom Centra za odgovornu demokratiju Luna, gdje smo uključili grupu žena u mrežu proizvodnje. Zahvaljujući ovoj saradnji krenuli smo u preradu i danas imamo sokove, slatko i marmeladu od malina pod imenom “Malinada”. Pored toga, u našoj ponudi se može naći i domaći sok od aronije, kao i suva šljiva. I to voće otkupljujemo od naših proizvođača“, ističe Ljubojević.

Dodaje da je zadruga u međuvremenu napravila i rasadnik za proizvodnju sadnica maline – sorta vilamet, na kojem rade sa kooperantima i zadrugarima, pripremaju ih, te obučavaju i pružaju podršku u daljoj proizvodnji.

Pored toga, zadruga ima i svoju vlastitu poljoprivrednu apoteku, kao i prodavnicu u kojoj se mogu kupiti njihovi proizvodi. Posjeduju i hladnjaču kapaciteta 250 tona, kao i plastenik u kojem proizvode kontejnerske sadnice maline.

Ljubojević dodaje da zadruga trenutno ima pet stalno zaposlenih radnika, a u sezoni otkupa i prerade maline i eksplotacije matičnog rasada još desetak  radnika na ugovoru.

Raditi na podizanju svijesti građana za kupovinu domaćih proizvoda

Jedan od problema u njihovom radu jeste taj što zadruga ne može sama da nađe direktnog kupca za njihove proizvode na zapadnom tržištu, tako dane mogu direktno izvoziti u Evropu, već to rade preko posrednika. To je, kako ističe Ljubojević, jedna od otežavajućih okolnosti u njihovom radu.

Kao još jedan problem, Ljubojević navodi slabu naviku građana da kupuju domaće proizvode.

“Trebali bi raditi na podizanju svijesti kod građana kada je u pitanju domaća proizvodnja. U sklopu projekta “Rado imamo domaće”, mi prodajemo naše proizvode  u Sarajevu i Banjaluci, te smo primjetili da građani radije posežu za uvoznim brendiranim proizvodima nego za domaćim“, pojašnjava Ljubojević.

Dodaje da je potrebno građane bolje informisati o domaćim proizvodima i prednostima kupovine lokalne hrane, ali raditi i na brendiranju proizvoda iz Bosni i Hercegovini.

“Kada kupac dođe u prodavnicu da odmah može raspoznati domaće proizvode i bazirati kupnju na njima. Vjerujem da je naša priča pozitivna i da vraća nadu u razvoj i nove prilike za naš kraj, pa zbog toga smatram da i građani trebaju više da znaju o nama i razumiju šta radimo“, zaključio je Ljubojević.