Priča Davuda Imamovića o ljubavi prema starinama

Moderno, novo i u skladu sa današnjim vremenom je nešto čemu teži većina ljudi. Staro se mijenja novim…

Međutim, postoji i mnogo onih koji se jako teško “rastaju” sa dijelovima namještaja, starim predmetima koje su naslijedili od oca, djeda, nene i koji za njih imaju posebnu vrijednost ili čuvaju neku uspomenu.

Većinu tih starih predmeta su izradile neke vrijedne ruke nadajući se da će to neko nekada znati cijeniti. Malo je takvih danas ali ih ima…Priča Davuda Imamovića o ljubavi prema starinama

Davud Imamović (24) restauracijom namještaja se bavi već oko osam godina. Prvi susret sa drvetom je bio kada je imao sedam – osam godina.

Kao dječak bavio se maketarstvom. Međutim, sa 16 godina je došao u dodir sa većim drvenim predmetima tačnije sa restauracijom starog namještaja.

Tada je zavolio drvo i počeo raditi sa njim. Bojio ga je, ukrašavao…Vremenom se posao sve više razvijao i ljudi su donosili stare komade namještaja da ih prepravi i preuredi.

Naime, cijela priča je počela sa starom seharom njegovog dede.

Dužina restauracije zavisi od stanja predmeta

Za Anadoliju se prisjeća tog dana kada je pronašao seharu koja je bila u katastrofalnom stanju.

“Djed mi je rekao da je sehara čak od njegovog dede, dakle, stara je sigurno više od 200 godina. To je bila manja sehara. Tada su pravljene od starih komada drveta, daske i malo su ukrašavane sa limom. Vrijeme je učinilo svoje. Dijelovi drveta su istrunuli”, ispričao je Davud. Priča Davuda Imamovića o ljubavi prema starinama

Ističe da je ipak, uspio sve to zrediti na sehari uskladiti moderni i starinski stil.

“Može se reći da je ovaj dar stvar genetike. Mislim da sam naslijedio od oba roditelja jer su i otac i majka vrlo kreativni. Od mladosti se bave rukotvorinama. Otac je počeo praviti nakit, a mama je slikala, pravila unikatne slike”, kazao je Davud.

Još kao dječak pratio je rad oca i majke.

Priča o ljubavi prema starinama i radi na stolici koju je, kako kaže, jednostavno restaurirati.

“Stolice nisu toliko ni stare, a i u dobrom su stanju. Ukrašavanje na neki jednostavan način može trajati četiri do pet sati, a može trajati i dan ili dva”, pojasnio je Davud.

Najvredniji komad namještaja ili predmet koji je Davud do sada restaurirao je sehara njegovog dede, a najstariji je ram za sliku, star više od 350 godina.

“Poslali su ga čak iz naše ambasade u Londonu da ga ja restauriram. Nedostajalo je dosta dijelova i bilo je potrebno da se lijevaju posebni kalupi. Na njemu sam radio 20 dana i bio je ogroman, dimenzija 3 x 2 metra. To je bio stari ram, kombinacija gipsa i drveta. Svi su bili zadovoljni”, kazao je Davud.

Svakom komadu namještaja daje posebnu pažnju, ali uvijek postoji strah da ne uništi nešto jer su to inače, predmeti koji drugima mnogo znače.

Prema njegovim riječima, restauracija nekada može trajati pet dana, a nekada dva do tri mjeseca. Sve zavisi u kakvom je stanju taj komad namještaja.

“Sve je moja improvizacija, nisam imao nikakve obuke, a sada to znanje prenosim na druge.  Neki su imali svoje zahtjeve dok su drugi tražili da ih ukrasim na svoj način. Tehniku koje pretežno koristim je ukrašavanje sa salveticama, bojama i šablonima”, pojasnio je Davud u razgovoru za Anadoliju.

Obuka važnija od zarade   Priča Davuda Imamovića o ljubavi prema starinama

Veliko je interesovanje građana za Davudove kreacije.

“Može se dosta toga naučiti i uraditi za malo para i vremena. Imate neku staru komodu u kući, a ne želite kupovati novu, sa par boja i dekorativnih materijala možete ukrasiti komodu koja će biti unikatna”, pojasnio je Davud.

Cijena restauracije, zavisno od zahtjeva građana, se kreće između 20 i 100 konvertibilnih maraka.

“Meni nije toliko u cilju da zaradim koliko da obučim ljude. Ako mi neko donese nešto jednostavno, ja ga uputim kako može to sam uraditi”, ispričao je Davud.

Davud daje i časove obuke, a, kako kaže, više su za restauraciju zainteresovane žene nego muškarci.

“Uvijek se čude. Kada mi neko dođe na kurs i vide da muškarac lijepi salvetice i dekoriše, uvijek pitaju kako jedan tako mlad muškarac se bavi bojenjem. Iskreno, ljudi misle da je bojenje i dekorisanje za žensku populaciju. Radite ono što volite”, poručio je Davud. Priča Davuda Imamovića o ljubavi prema starinama

Postoji mnogo ljudi koji ostaju pri tome da sačuvaju nešto što je vrijedno u kući. Prema Davudovim riječima, ljudi i ne znaju pravu vrijednost starina koje su naslijedili od dede ili nene.

“U posljednje vrijeme ljudi otkupljuju stare komade namještaja od građana i ima par radnji gdje se restaurira. Ta starina, vintage su sada postali trend”, poručio je Davud.

Smatra da svako može naučiti da sebi promijeniti komad namještaja.

AA/N1

Previous VIDEO: "Cepelin" u izvedbi Perić-Zulfić proglašen najljepšim golom Svjetskog prvenstva
Next Pogledajte kakvog napadača na raspolaganju ima selektor Baždarević (VIDEO)

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Proizvodnja cvijeća u Visokom (Video)

Agronomija nije samo – stočarstvo , proizvodnja povrća i voća … To je i hortikultura. Proizvodnja cvijeća je lijep a za neke i unosan posao. Način za zaposlenje kako za

MADE IN BOSNIA-387

Bosanski proizvođač guma privukao pažnju svjetskih divova, kreće u izgradnju velike fabrike

Kompanija je fazi izgradnje proizvodnog objekta sa najvećim kapacitetom u ovom dijelu Evrope Kompanija PGL Protect iz Lukavca se još jednom sjajno predstavila na najvećem evropskom sajmu guma u Kelnu koji je

MADE IN BOSNIA-387

Berba šljive na Majevici – dnevnice i do 100 KM

Berba i otkup šljive na Majevici u punom je jeku. Iako loša godina i smanjeni prinosi, mještani povratničkog naselja Koraj i ove će godine na europsko tržište plasirati na stotine