Prijedorska tvornica keksa: Mira povratkom Krašu obezbijedila budućnost

Prijedorska tvornica keksa: Mira povratkom Krašu obezbijedila budućnost

Tvornica keksa i srodnih proizvoda “Mira” iz Prijedora vodeća je kompanija u Bosni i Hercegovini u proizvodnji slatkih proizvoda, ali je i među vodećim preduzećima u izvozu, jer 80 posto svoje godišnje proizvodnje plasira na inostrana tržišta.

Osim što ih plasira na gotovo sva tržišta evropskih zemalja, plasira ih i na tržišta SAD-a, Kanade, Australije, Saudijske Arabije i Iraka.

Prošle godine je u ovoj tvornici proizvedeno 5.310 tona raznih vrsta keksa i srodnih proizvoda, a prihod joj je iznosio 20 miliona KM.

“Ove godine nam je plan proizvodnje oko 6.000 tona. Plan za ovu godinu je izuzetno ambiciozan, jer predviđa za 20 posto povećanje proizvodnje i prodaje u odnosu na proteklu godinu i mislimo da ćemo ga uspjeti realizovati”, izjavila je za Anadolu Agency (AA) zamjenica generalnog direktora “Mire” Marina Cvjetićanin.

Ona je dodala da se nadaju će realizacijom ovog plana ostvariti prihod od oko 25 miliona KM.

– Poredimo se s onima na svjetskom nivou –

U pogonina “Mire”, opremljenim savremenom opremom, proizvodi se 50 vrsta proizvoda, a proizvodni proces organizovan je u tri smjene za koji je angažovano 318 radnika.

Cvjetićanin je rekla da je “Mira” vlasnica svih međunarodnih standarda koji zahtijevaju strogo poštivanje načina rada i svega ostalog, te da je danas savremena tvornica.

Ono što je posebno važno za ovu “Miru” je činjenica da se iz godine u godinu u njoj otvaraju nove proizvodne linije i njenim radnicima se povjerava proizvodnja proizvoda po poznatim licencama.

Poput drugih preduzeća proizvodnje djelatnosti ni ona nije pošteđena nedostatka kvalifikovane radne snage, a problem je bio izražen naročito u protekle tri godine kada su zbog odlaska u penziju ostali bez stotinu radnika.

Problem su donekle ublažili prijemom određenog broja lica u radni odnos na određeno i neodređeno vrijeme.

U “Miri” su zadovoljni s praktičnom nastavom koja se dijelom provodi u Poljoprivredno-prehrambenoj školi, a dijelom u njihovim pogonima, jer im stižu solidno obučeni potencijalni radnici, ali ističu da im je problem što su mnogi od njih napustili ili planiraju napustiti ove prostore.

Cvjetićanin je navela da se u “Miri” trude da se ne porede s lokalnom okolinom, Republikom Srpskom, već s onim na svjetskom nivou da bi bili konkurentni i objasnila da je i to dobrim dijelom uticalo na postizanje zavidnih rezultata.

– “Mira” povratkom “Krašu” sebi obezbijedila budućnost –

Cvjetićanin je naglasila da se rezultat poslovne uspješnosti “Mire” nalazi prevashodno u njenoj privatizaciji, kojom je krajem 2003. godine ponovo postala dio “Kraša”.

“Isključivo zahvaljujući ‘Krašu’, ona nije otišla u prošlost. Jedini način da kompanije koje su bile u državnom kapitalu mogu opstati je da ih privatizuju oni koji imaju sličnu djelatnost. Mislim da se mora poznavati duša jedne kompanije i gdje se treba uložiti”, smatra ona.

Prema njenim riječima, zahvaljujući “Krašu” i njegovoj strukturnoj organizaciji i poslovnoj politici “Mire”, čiji se proizvodi prodaju pod logom ove zagrebačke kompanije, oslobođena je brige o njihovoj prodaji i kupovini sirovina i posvećena je samo proizvodnji, što im umnogome olakšava rad.

Cvjetićanin je podsjetila da je u “Miru” od njenog postanka članicom “Kraš” grupe, uključujući i ovu godinu, uloženo do 30 miliona KM, koje su utrošene u adaptaciju proizvodnih pogona i njihovo opremanje savremenom opremom, te za izmirivanje obračunatih dugovanja prema nekadašnjim radnicima, dobavljačima, republičkim institucijama iz perioda prije prodaje većinskog paketa akcija.

Ona je posebno istakla da je “Mira” iz vlastitih sredstava u visini oko milion KM adaptirala administrativni dio objekta i naglasila da namjeravaju isključivo na taj način i ubuduće investirati.

“Mira” trenutno zapošljava 393 radnika među kojima i 80 radnika na određeno vrijeme zaposlenih ove godine.

Prosječna plata zaposlenih iznosi 630 KM, a Cvjetićanin je kazala da se radnicima sve predviđene obaveze u skladu sa zakonskim propisima redovno izmiruju.

U proizvodnom pogonu u kojima se proizvodi keks “Frondi” koji je prije par godina proglašen najboljim bosanskoghercegovačkim proizvodom, razgovarali smo sa Svjetlanom Šormaz i Zoricom Kačinski.

“Zadovoljna sam i sretna sam što imam mogućnost da zaradim. Uslovi u ‘Miri’ su dobri. Plate su redovne, a s obzirom na društvenu situaciju možda bi ih trebalo malo povećati”, kazala je Svjetlana Šormaz, koja u tvornici radi 11 godina.

Njena mlađa koleginica Zorica Kačinski, po zanimanju prehrambeni tehničar, rekla je da radi od marta i napomenula da je i prošle godine ovdje radila na određeno vrijeme.

“Osjećam se lijepo. Snašla sam se i kolege mi pomažu, jer su stariji radnici i iskusniji su. Ovdje sam išla na praksu i volim ovo što radim. Praksa provedena u školi i ovdje mnogo su mi pomogle”, rekla je Kačinski.

Treba podsjetiti da će se iduće godine navršiti 90 godina od organizovane proizvodnje slatkiša u ovom gradu i da je “Mira” podignuta na temeljima Zanatske radnje, koju je 1928. godina osnovala porodica Četić.

Previous U Tuzli napravljen burek od 650 kilograma i porcija s 1.500 ćevapa
Next Drijen, najčudnija biljka našeg podneblja

You might also like

Ekonomija/Biznis

U grijnoj sezoni 2020-2021. godine Sarajevo bi se moglo zagrijavati toplovodom iz Termoelektrane Kakanj

Toplovod Kakanj-Sarajevo je finansijsko-tržišni, društveno-ekonomski i zdravstveno-okolišni u potpunosti opravdan projekat, zaključak je sastanka delegacije “Elektroprivrede BiH” (EPBiH) i predstavnika Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. S tim u vezi,

Ekonomija/Biznis

Hedef Group gradi luksuzni hotel u Sarajevu, investicija od 60 mil. BAM

Zadnjeg dana trodnevne posjete privredne delegacije Opštine Novi Grad Sarajevo Turskoj, načelnik mr. Semir Efendić sastao se u Istanbulu sa predstavnicima Hedef Group – turističkog lanca hotela iz Alanye. Ova

Ekonomija/Biznis

Efekti kupovine domaćih proizvoda na bosansku ekonomiju

  Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava šta konkretno naša ekonomija dobija ukoliko kupujemo domaće proizvode. -Većina vas je sigurno čula i probala novi domaći proizvod MAZA lješnjak namaz. Reakcije su odlične,