Rast potražnje za halal proizvodima ohrabruje bosanske proizvođače

Rast potražnje za halal proizvodima ohrabruje bosanske proizvođače

 

Sve je više halal certificiranih preduzeća u Bosni i Hercegovini, koja su potvrda standarda u kompletnom lancu proizvodnje, ali i garancija zdravstvene sigurnosti hrane. Sve je veća i potražnja za proizvodima s halal oznakom, javlja FTV.

Mesna industrija iz Tešnja za svoje proizvode po halal standardu prema šerijatskim propisima koristi domaću sirovinu od njive do trpeze. Oko 600 zaposlenih uz 150 kooperanata čini tim ove kompanije. “Očekujemo da će potražnja za halal proizvodima biti sve veća jer humani odnos prema životinjama koji zagovara EU je predviđen u halalu”, kaže Edin Jabandžić, direktor mesne industrije Madi, Tešanj.

U tuzlanskoj kompaniji koja u proizvodnji također primjenjuje halal standarde zaposleno je 170 osoba. Za njihovim proizvodima sve veća je potražnja u trgovačkim lancima, ali i tržištu islamskih zemalja. “Što se tiče proizvodnje mesa, životinje su zaklane prema halal standardu, a začini i aditivi ne smiju sadržavati zabranjene sastojke, kao ni materijali za pakovanje i punjenje”, navodi Alija Šehović, kaže direktor proizvodnje mesne industrije Menprom.

Rastući trend proizvodnje halal mesa u BiH niko od nadležnih ozbiljnije ne prati.

“U 2016. bh. certificirane halal kompanije ostvarile su prihod od milijardu 918 miliona KM, od toga 51% su prihodi mesne industrije. Što se tiče analitike niko ne zna koji je prihod ostvaren na domaćem, a koji na ino tržištu”, ističe Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete.

Za dobijanje halal certifikta potrebno je zadovoljiti odgovarajuće tehnološke i sanitarne zahtjeve u proizvodnji i preradi mesa. “Obaveza je da životinja bude zdrava i živa u trenutku klanja i da se u klanje vrši jednom za svaku životinju s prednje strane vrata i da smrt nastupi iskrvarenjem, a ne upotrebom predmeta za omamljivanje i da se izazove smrt”, pojašnjava Sakić.

“Nije dovoljno kada je proizvodnja mesa u pitanju okrenuti pile prema Kibli i zaklati ga bez odsijecanja glave i izvršiti obaveze koje spadaju u vjerski dio obreda, već znati i kako je pile došlo tamo gdje se kolje. Isto to se odnosi i prema konzumnom jaju”, naglašava prof. dr. Abdulah Gagić, šef Centra za peradarstvo Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Sve veća potražnja za halal proizvodima na tržištu Turske i zaljevskih zemalja, ohrabruje domaće proizvođače. Veliki potencijal je i na tržištu EU-a, na kojem ima oko 20 miliona konzumenata halal proizvoda.

Industrija mesa je od onih kojim ima najviše preduzeća s ovim certifikatom.

Previous Reis Džemaludin Čaušević podržao stvaranje Jugoslavije, a onda se žestoko pokajao
Next Faris Sitnić, oficir OSBiH koji je pohađao najstariju vojnu akademiju: 'Bila mi je čast predstavljati svoju zemlju'

You might also like

Ekonomija/Biznis

Došao kao turista i pokrenuo biznis: Hu Jude otvorio kineski restoran na Baščaršiji

Hu Jude s dvojicom suvlasnika otvorio je kineski restoran u Malom ćurčiluku na Baščaršiji. Na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana u Malom muzeju Bosne i Hercegovine, koji je osnovao

Ekonomija/Biznis

Povratničke priče: U Konjević Polju otvorena savremena farma pilića

  Nakon što je jučer firma “Klas” iz Sarajeva u Srebrenici otvorila pogon za proizvodnju rahat lokuma, danas nam stiže još jedna lijepa vijest, ovoga puta iz Bratunca.  U mjestu

MADE IN BOSNIA-387

Hotići proizvedu 10-15 tona paradajza, oko 5 tona paprike; 10 hiljada presadnica

Porodica Hotić se već 14 godina bavi plasteničkom proizvodnjom, imaju 18 plastenika od po 100 metara kvadratnih. Osim svježeg povrća proizvode i rasad, a sa plasmanom nemaju problema. Na području