Sandžak: Novopazarske mantije na meniju predsjednika i ambasadora

Sandžak: Novopazarske mantije na meniju predsjednika i ambasadora

Gotovo je nezamislivo obići Novi Pazar na jugozapadu Srbije (Sandžak), a ne probati čuvene mantije – tradicionalni specijalitet gradske kuhinje od tijesta i mljevenog mesa.

Zbog stare recepture od 2012. godine uvrštene su u nacionalni registar, odnosno listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srbije.

Tajna dobrih mantija je u autentičnom receptu starom nekoliko decenija, u vještim rukama i kvalitetu namirnica od kojih se pravi, tvrdi Jasmin Dervišnurović (35), vlasnik radnje nadaleko poznate mnogim gurmanima.

Izradom pita i mantija njegova porodica bavi se preko 20 godina, a on je posao naslijedio od oca Sulejmana Dervišnurovića- Ćura, nekada uspješnog novopazarskog boksera.

Tajna u najkvalitetnijem mesu

Tokom dvije smjene oko 20 žena u kuhinji dnevno pravi oko 2.000 do 3.000 hiljade komada mantija, jela jedinstvenog ukusa po starom receptu njegove majke, koji se čuva od zaborava i prenosi sa generacije na generaciju.

“Moj otac je zadužen za namirnice, da kupuje najkvalitetnije meso, a tajna dobrih mantija nije samo u miješenju i pečenju, već sve mora da bude kvalitetno, od namirnica, pečenja, ali i do usluge. Kada se sve to spoji, onda se dobija specijalitet broj jedan. Mantija mora da je hrskava, da se jede rukom dok je vruća, a ne viljuškom, jer se tako najbolje osjeti njena slast“, priča Jasmin Dervišnurović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kako je rekao, sada je počela da kruži izreka da „ko god dođe u Pazar, ako nije bio kod Jasmina na mantije, kao da nije ni bio u Novom Pazaru”.

Žene diplomata na mešenju pite

I zaista je tako, gotovo svi predsjednici Srbije, ministri i ambasadori koji su posjećivali Novi Pazar na meniju su imali i njegove mantije, a danas su bez njih gotovo nezamislivi zvanični državni prijemi i proslave u Beogradu.

“Teško mi je da nabrojim imena svih zvaničnika i ministara koji su ovde jeli, oni se mijenjaju, a ja sve ove godine ostajem isti. Dešavalo bi se da nam dođu tako na ručak ambasadori sa suprugama, a ja ih uzmem, kao majku pod ruku, i odvedem ih na sprat gdje se mijese i peku pite i mantije, da vide kako ide cio proces. Ona stavi kapicu, kecelju i kaže mužu da je ostavi tu da mijesi pite i mantije sa ženama, dok on završi zvaničnu posjetu gradu. I ona ostane ovde dva sata, mijesi sa ženama, osjeća se kao kod svoje kuće“, priča za RSE uz osmijeh ovaj vrijedni mladi čovjek.

Mnogi mediji su pisali prije nešto više od godinu dana da je bivši ambasador SAD u Srbiji Kyle Randolph Scott pred odlazak iz Beograda poželio još jednom da proba njegove mantije, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tražio da se smrznute izvoze na tržište njegove zemlje.

Jelo poteklo od Džingis-kana

Ne postoje pisani zapisi o nastanku pazarskih mantija, koje neki vole prelivene jogurtom i bijelim lukom, osim da su prema istraživanjima historičara pretpostavke da je ovo jelo na Zapad došlo sa mongolskim vladarom Džingis- kanom.

Pripremaju se od brašna, maslaca, mljevenog junećeg ili telećeg mesa, luka, soli i bibera. Vrsne domaćice ih dijele na nekoliko vrsta: sitne za merak, standardne, na boščicu, a mlađe ih prave i prazne, sa sirom ili šampinjonima.

Jasmin (na fotografiji) je posao nasledio od oca Sulejmana Dervišnurovića- Ćura, nekada uspešnog novopazarskog boksera

Jasmin Dervišnurović je učesnik brojnih sajmova turizma na štandu Novog Pazara, zahvaljujući kojima je posljednjih godina i na štandu Srbije, tvrdeći da na svakom pokušava da osvijetli obraz svog grada i zemlje, jer je to i njegov obraz i obraz ovdašnje kulture.

Ističe da ga ovaj posao čini sretnim, da je sebe pronašao, jer je u situaciji da pomaže ljudima, starijima, bespomoćnima, djecu koja imaju teškoće u razvoju.

‘Bitno je da čovjek nije gladan’

U ovom gradu ga znaju i kao organizatora više javnih manifestacija za ovu djecu, koju nerijetko zna, obučen u klovna, da iznenadi posjetom u udruženjima koja ih okupljaju i da se veseli sa njima.

“Bitno je da čovjek nije gladan, da je zadovoljan onime što ima i da je zadovoljan poslom koji radi. Moj otac je ovaj posao počeo da radi prije više od 20 godina u jednoj sličnoj firmi, a ja sam kao dječak volio da mu pomažem. I dan danas radim sve poslove u firmi, ne libim se posla, tako je bilo ranije i tako je do dana današnjeg“, kaže on.

Njegove mantije na meniju imaju brojni elitni hoteli u Srbiji, a do sada je odbio više ponuda da otvori radnju u Beogradu, jer smatra da mu je mjesto uz porodicu, a i da bi time izgubio autentičnost i kvalitet ovog proizvoda.

Mnoge Novopazarke u šali kažu da mu treba podići spomenik, jer ih je spasio miješenja pita i mantija, posla za koji treba truda, koji nije nimalo lahak i koji zna i po nekoliko sati da potraje.

“U nekim porodicama još uvijek važi pravilo da djevojka ne može da se uda dok ne zna da mijesi, pa se više puta dešavalo da dolaze djevojke krišom kod nas na praksu po mjesec dana. Tako da su kod nas vrata otvorena i za buduće domaćice”, kaže Dervišnurović.

Na kraju poručuje da je tajna njegovog uspjeha u tome što drži do kvaliteta, što je zadovoljan, poštuje roditelje i porodicu i što uvijek pomaže starim i bolesnim ljudima.

(RSE/MiruhBosne)

Previous Zastava na Fortici iznad Mostara na pola koplja
Next Sjaj i ponos u Olimpijskome muzeju u Sarajevu (Video)

You might also like

SANDŽAK

Rožajski Bošnjaci glavni donatori za obnovu pravoslavne crkve u Rožajama

  Da šovinizmu nema mjesta u Rožajama pokazuje primjer 30 Rožajaca muslimanske vjeroispovijesti iz dijaspore koji su udruženim snagama odlučili da skupe novac za obnovu crkve Ružica u ovom gradu

SANDŽAK

Znamenite ličnosti iz bošnjačke historije: Aćif Hadžiahmetović (1887-1945)

Aćif Hadžiahmetović, u narodu poznat kao Aćif-efendija, jedan je od najpoznatijih sandžačkih političara između dva svjetska rata. Rođen je u Novom Pazaru, 1887. godine. Osnovnu školu i ruždiju završio je

SANDŽAK

Bošnjaci CG uoči izbora: Mi smo udarili temelje u izgradnji moderne, evropske Crne Gore

Sutra se u susjednoj Crnoj Gori održavaju parlametarni izbori, a Bošnjaci bi još jednom mogli biti odlučujući faktor i prevaga. -Kao što i naš slogan poručuje – Ispravno – mi