Srbijanski mlinari zbog ‘pogrešne odluke’ i zabrane izvoza izgubili 17 miliona eura

Srbijanski mlinari zbog ‘pogrešne odluke’ i zabrane izvoza izgubili 17 miliona eura

Mlinari u Srbiji su zbog skoro dvomjesečne zabrane izvoza pšeničnog brašna propustili mogućnost da prodaju oko 40.000 tona brašna i zarade 17 miliona eura, rekao je danas direktor poslovnog uduženja mlinara “Žitounija” Zdravko Šajatović.

On je za Betu rekao da je današnja odluka Vlade Srbije da ukine kontigente za izvoz brašna nejasna jer se ne zna da li važi od 1. juna ili odmah.

“Odlukom o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda mlinarima je onemogućeno da izvezu oko 40.000 tona brašna, koliki je prosječan dvomjesečni izvoz i zarade oko 17 miliona eura”, rekao je Šajatović.

Vlada Srbije donijela je 11. marta odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kojom je zabranjen izvoz brašna, 21. aprila odluku o uvodenju mjesečnih kvota, a 30. aprila kvota je povećana sa 20.000 na 23.000 tona.

Šajatović je rekao da je odluku o slobodnom izvozu Vlada Srbije obrazložila argumentima koje su mlinari naveli pri zabrani izvoza, da je ona nepotrebna jer su zalihe velike, domaće snabdijevanje nije ugroženo, a da mlinari moraju da prodajom obezbijede sredstva za kupovinu pšenice novog roda.

Osim toga, ta odluka je doprinijela da pojedine vrste brašna, koje nisu bile potrebne domaćem tržištu, ostanu neprodate na zalihama.

Prema njegovim riječima, mlinari su za maj ispunili dozvoljenu kvotu od 23.000 tona, ali da je u ekonomskoj 2016-2017. godini prosječan mjesečni izvoz bio je 21.000, i da je opadao i posljednjih deset mjeseci bio je oko 10.000 tona.

“U trenutku kada smo se borili da nađemo nove kupce i povećamo izvoz došla je odluka o zabrani izvoza. Šta znači pogrešna odluka ilustruje podatak da je u martu i aprilu 2020. godine zbog virusa korona izvezeno 300.000 tona brašna, a zatim je tražnja naglo pala i u maju je izvezeno svega 6.500 tona”, rekao je Šajatović.

Dodao je da se nada da će se tražnja za brašnom zadržati na visokom nivou i da će se vratiti kupci iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su poslije zabrane izvoza brašna iz Srbije taj proizvod kupili u Bugarskoj, ali je bilo lošeg kvaliteta i skuplje.

On je rekao da je odluka o slobodnom izvozu brašna dobra i da je njome smanjena šteta od odluke o zabrani izvoza.

Država mlinarima duguje 240 miliona dinara (približno 4 miliona maraka) za tri mjeseca zbog toga što nije isporučivala pšenicu iz robnih rezervi po subvencionisanim cijenama nego su mlinari morali da ga kupuju na slobodnom tržištu, a cijene brašna od jednog do pet kilograma koje su proizvodili od tog žita su zamrznute.

Vlasnik mlina “Žitopromet” iz Sente Predrag Djurović rekao je da ta firma preračunava gubitak zbog zabrane izvoza brašna i da tražnja u ovom trenutku nije povećana.

Previous Značajan uspjeh bosanskih geografa: Objavljena naučna monografija "Geografija Bosne i Hercegovine"
Next Rudnik Vareš primjer održivog rudarstva za druge investitore

You might also like

Ekonomija/Biznis

Maglaj: Uskoro počinje sa radom njemačka firma za proizvodnju automobilskih ABS senzora

Bez obzira na još uvijek aktuelan problem sa korona virusom u Bosni i Hercegovini i svijetu u narednom periodu u Maglaju počinje sa radom njemačka firma GST ( German Sensor

NAŠI DANI

Saradnja BBI banke i BZK „Preporod“ na unaprjeđenju i jačanju ekonomije i kulture

Prof. dr Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) d.d Sarajevo i predstavnik inicijative „Mi to možemo“ u okviru koje su pripremljene Strateške

MADE IN BOSNIA-387

Proizvodnja mlijeka u prošloj godini porasla za 10,6 posto

Proizvodnja mlijeka za piće u Bosni i Hercegovini je u pandemijskoj 2020. godini porasla za 10,6 posto u odnosu na godinu ranije, prenosi AA. U 2020. godini ukupna količina prikupljenog