Suha šljiva treba biti bosanski brend: Plasiranje šljive na inozemno tržište unosan posao

Suha šljiva treba biti bosanski brend: Plasiranje šljive na inozemno tržište unosan posao

 

Nije nepoznata činjenica da je područje sjeverne Bosne, posebno u općinama Srebrenik, Brčko, Modriča, Gradačac, Gračanica, Ugljevik i Doboj, oduvijek bilo poznato po šljivi, nekada “mađarici”, u novije vrijeme “stenlejki”, “čačanki” i “rodnoj”. U ovom kraju kud god da se okreneš, naići ćeš na šljivike, pa šljivu s pravom zovu “plavo zlato”.

-Kada šljiva rodi i zaplavi se na rodnim krošnjama, vlasnici zadovoljno trljaju ruke, ali ih ubrzo, zbog nepripremljenosti i nespremnosti države da voćarima osigura otkup i pristojne cijene, te hladnjače, snađu problemi. Tako je bilo i 2013. godine, kada je zabilježen do tada najbolji prinos šljive, koja je išla u bescjenje.

Danas se male količine izvoze kao stona šljiva, a samo pet posto šljive se osuši. Nema sušara, suha šljiva nije postala naš, bh. brend. A zna se da je na Zapadu suha šljiva proglašena lijekom i da cijena kilograma na našim pijacama nikad nije bila manja od 4 marke.

Zbog toga je EU putem njemačkog GIZ-a, u implementaciji Nezavisnog biroa za razvoj (NBR) Gradačac – Modriča, pokrenula projekt “Inovacije u lancu vrijednosti suhe šljive” u Gračanici i Brčkom. Riječ je u ulaganju u podizanje pet edukativnih najsavremenijih voćnjaka šljive po pet dunuma i sanaciji 7 starih voćnjaka, također po pet dunuma. U projekt su uključene Zemljoradnička zadruga “Gračanka” i Poljoprivredni zavod Tuzla. Za novi nasad od 5 dunuma vlasnik dobiva oko 15.000 KM.

Voćar Sinanović iz Gornje Orahovice

Suha šljiva je tipični proizvod sjeveroistočne Bosne, dobra i kao lijek i uopće za ishranu zdravo voće. Ali da bi postala bh. brend, moramo mijenjati navike, od adekvatne proizvodnje, berbe i transporta sirove šljive za sušenje. Kvalitetna suha šljiva može se dobiti samo od kvalitetne sirove šljive posebnom tehnikom sušenja i pakovanja. Uspjeh zavisi i od prezentacije. Da bi podigli savremene nasade šljive, uvjet je navodnjavanje “kap po kap” – rekao je inžinjer Nermin Ramić iz Poljoprivrednog zavoda Tuzla na skupu zainteresiranih voćara u Gračanici.

Poznati voćar u ovom kraju Muhamed Sinanović iz sela Gornja Orahovica, koji godišnje proizvede više od 100 tona raznog voća, ponajviše šljive, ističe da sredstva EU svakako treba koristiti kako bi se poboljšala sirovinska baza suhe šljive. Sjeća se da je nekada svaka druga kuća u selu imala mini sušaru i da s prodajom suhe šljive nikada nije bilo problema.

-Direktor Opće poljoprivredne zadruge u povratničkom naselju Tarevci kod Modriče Nahdet Sulejman već je pokazao da je sušenje i plasiranje šljive na inozemno tržište unosan posao. Da bi udovoljili zahtjevima EU, u ovoj zadruzi je ovih dana nabavljena savremena sušara koja u 24 sata može osušiti pet tona sirove šljive potrebne holandskom tržištu.

 

(Avaz/MiruhBosne)
Previous Rožajski Bošnjaci glavni donatori za obnovu pravoslavne crkve u Rožajama
Next SAD: Bosanski restoran proglašen za najbolji u Tucsonu, Arizona

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

ZA DAN DRŽAVNOSTI BiH SARAJEVO SE SPAJA NA AUTOPUT

  Radovi na izgradnji Sarajevske obilaznice privode se kraju, a kompletna moderna saobraćajnica na zapadnom ulazu u glavni grad Bosne i Hercegovine, trebala bi vrlo brzo biti u funkciji. Njenim

Ekonomija/Biznis

Sarajevo: Bosmal postaje luksuzni hotel unutar Rotana grupacije

  Jedna od vodećih hotelijerskih kompanija na Bliskom istoku, u Africi i Turskoj, Rotana, potpisala je nove ugovore i proširila svoj portfolio. Jedan od ugovora vezan je i za Bosmal

Ekonomija/Biznis

Hotići proizvedu 10-15 tona paradajza, oko 5 tona paprike; 10 hiljada presadnica

Porodica Hotić se već 14 godina bavi plasteničkom proizvodnjom, imaju 18 plastenika od po 100 metara kvadratnih. Osim svježeg povrća proizvode i rasad, a sa plasmanom nemaju problema. Na području