Zaslužuje li visočka pečenica geografsku zaštitu brenda?

Zaslužuje li visočka pečenica geografsku zaštitu brenda?

Prema Lisabonskoj konvenciji svaki proizvod koji ima oznaku geografskog porijekla ne podliježe carinskim barijerama, nema ograničenih kvota za izvoz na EU tržište, a na domaćem i stranom tržištu ima veću prodajnu vrijednost od proizvoda koji nemaju tu oznaku. Mnogi u regiji su to prepoznali pa danas imamo geografski zaštićene proizvode poput: Baranjski kulen, Lički krompir, Dalmatinski pršut, Sremski kulen, Futoški kupus, Požarevačka kobasica, Zlatarski sir, Cazinski kestenov med itd.

Lista zaštićenih proizvoda je jako duga, prema oznakama porijekla (PDO), geografskog porijekla (PGI) i gastronomski tradicionalni specijaliteti (TSG) u EU ima preko 1300 zaštičenih proizvoda. Ovoj listi uskoro bi se mogla priključiti i Visočka pečenica, specifično suho meso karakteristično za područje grada Visoko, sa izuzetno bogatom tradicijom i specifičnom tehnologijom proizvodnje.

Projekat zaštite u toku

Sigurno da ne postoji manji proizvodno ograničen prostor poput nekoliko naselja u okolici grada Visoko gdje postoji preko 50 obrtničkih/zanatskih proizvođača suhog mesa i 5 velikih industrijskih proizvođača što daje specifičnu oznaku ograničenog geografskog prostora gdje se proizvodi pečenica.

Visočko suho meso je postalo brend, u narodu nadaleko poznato po visočkom suhom bifteku, zarebnici, stelji ili visočkoj sudžuci, stoga je prošle godine i pokrenut projekat: Provođenje procedure za zaštitu brenda i dobijanje oznake geografskog porijekla “Visočka pečenica“.

Kopija i loš kvalitet

Mnogi pokušavaju kopirati visočko suho meso, tehnologiju proizvodnje, sušenja i sl. pa pod “narodskim brendom” prodavati visočko suho meso nažalost vrlo lošeg kvaliteta, što je i dovelo do narušavanja prepoznatljive reputacije najboljeg.

Upravo ovim projektom se pokušava zaštiti izvorno visočko suho meso – visočka pečenica, i specifična tradicionalna zanatska stoljetna proizvodnja. Određeni koraci su već poduzeti, terenska istraživanja, razgovori sa mesoprerađivačima, a aktivirano je i udruženje što je jedan od osnovnih koraka projekta.

Ponovno oživljavanje “VIPS-a”

Uz dogovor i konsultacije svih prisutnih na osnivačkoj skupštini odlučeno je da se reaktivira Udruženje mesoprerađivača “VIPS” Visoko, sa sjedištem u samom srcu mesoprerađivačkog zanatstva Arnautovićima. Ponovno oživljavanje VIPS-a, je veliki zamah i podstrek za daljnju projektnu proceduru ali i prilika da na jednom mjestu okupi veliki broj mesoprerađivača, zanatskih ali i onih iz sektora industrije kako bi zastupali svoje interese.

Nakon niza neuspjelih pokušaja da okupimo mesoprerađivače na jednom mjestu, konačno smo uspjeli skupiti u priličnom broju. Odlučili smo da reaktiviramo “VIPS”, jer želimo da kao Udruženje ostvarimo neke ciljeve koje ne možemo realizirati kao pojedinci. Smatramo da je “VIPS” dobro započeta priča i siguran sam da će ovo Udruženje donijeti veliki napredak u našem poslu i realizaciji projekta“, izjavio je Edin Babić, predsjednik “VIPS-a“.

Oživljavanjem udruženja, interesovanjem proizvođača i realizacija projekta dobijanja oznake geografskog porijekla, Visočka pečenica bi trebala potvrditi kvalitet i epitet broja jedan u Bosni i Hercegovini ali i šire –  piše AgroKlub.ba.

Previous Bosanski brend Artesana sa proizvodima za najmlađe ide na tržište Njemačke i Singapura
Next Njemački mediji - Beograd kuha: Nobelovka uvrijedila Srbiju

You might also like

Ekonomija/Biznis

Bosanska Krajina postaje oaza za proizvodnju obnovljive energije

Oktobar u Krajini pored izbora i jeseni obilježava i produktivna aktivnost izvršne vlasti u oblasti promocije i afrimacije obnovljivih izvora energije. Moglo bi se reći, ako se pozovemo na činjenice,

MADE IN BOSNIA-387

Priča o uspjehu: Firma iz Gračanice proizvela prvi bosanski računar!

U vremenu kada se najviše piše o opstrukcijama u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine, masovnom odlasku mladih i školovanih kadrova iz naše zemlje, negativnom vanjskotrgovinskom bilansu i svim ostalim problemima

Ekonomija/Biznis

Kompanija Standard bilježi konstantan rast: Imaju 800 zaposlenih i svoje firme u Njemačkoj i Srbiji

  Generalni direktor kompanije Standard Furniture Factory Damir Muhić za Business magazine govorio je o kontinuiranoj saradnji ovog bh. proizvođača namještaja sa kupcima širom svijeta, a koja je prvenstveno zasnovana