„Zlatna kap“ iz Visokog – fokus na proizvodnji sokova koji su dio bosanske tradicije

„Zlatna kap“ iz Visokog – fokus na proizvodnji sokova koji su dio bosanske tradicije

 

Poljoprivredna proizvodnja „Zlatna kap“ iz Visokog nastala je prije nešto više od godinu dana kao obrt koji se bavi preradom voća i povrća. Na Sarajevo Holiday Marketu srećemo Nejru Lepić Salkić i njenog supruga Jakuba. Prvi put učestvuju na štandu USAID/Sweden FARMA II projekta, te vjeruju da je ovo iskorak ka većoj prepoznatljivosti njihovih proizvoda.

„Obrt smo osnovali moja supruga Nejra Lepić Salkić, njena sestra Nerma i ja. To je bila naša poruka da ostajemo ovdje, ovdje ćemo se boriti i sigurno uspjeti. Okolnosti su takve da imamo dosta obradive zemlje i voća u Visokom, odakle su supruga i njena sestra, te u Bratuncu, odakle sam ja, što je bio dobar temelj za početak“, pojašnjava nam Jakub Salkić.

Njihov početak su obilježili ograničeni resursi i nemogućnost proizvodnje većih količina, što je za posljedicu imalo nemogućnost obavezivanja na stabilno snabdijevanje. Bez velikih kupaca nema ni velikih prihoda, a onda ni velikih ulaganja u proizvodnju.

„Tako se stvara začarani krug iz kojeg mnogi mali proizvođači nikada ne uspiju izaći. Mi smo to pokušali riješiti na način da smo odbacili sve proizvode iz kategorije džemova, ajvara, dodataka jelima, a zadržali samo sokove. Rezultat toga je da smo uspjeli ostvariti saradnju sa sarajevskim trgovačkim lancem Hoše komerc. To su zaista divni ljudi koji su imali razumijevanja za nas, za to koliko smo mali. Vjerovatno nisu ni svjesni koliko nam znači podrška jedne takve firme“, dodaje Salkić.

Njihov naredni poduhvat je sadnja 1000 sadnica đulbe-šećer ruže. Također, planiraju plasirati novu liniju sokova pod brendom „Sherbetlook“. Fokus će im biti na okusima koji su dio tradicije u Bosni i Hercegovini, poput zove i ruže.

„Prošle godine na Sajmu privrede u Sarajevu, tokom jedne prezentacije govorio sam o tome da se mali proizvođači moraju udružiti ako želimo da se razvijamo. Zajednički nam je problem što smo mali i ne možemo ponuditi dovoljne količine proizvoda, a bez ekonomije obima nećemo moći rasti jer ćemo uvijek imati problem „tankih“ prihoda. O stranim tržištima u takvim uslovima možemo samo sanjati. Cilj nas malih proizvođača treba biti da uspostavimo jedno pravno lice koje će pod zajedničkim brendom prodavati naše proizvode, a istovremeno, da kroz ‘firmu’ osiguramo zaštitu standarda proizvodnje i kvaliteta. Jedinstven brend je naša šansa, te vjerujem da se možemo okupljati na taj način“, zaključuje Salkić.

Previous Dječak koji je preživio genocid - zločin od kojeg je i zločinac zanijemio (VIDEO)
Next Na 1 KM uvoza u ovom sektoru izvozimo 3,38 KM

You might also like

Ekonomija/Biznis

Rast svih ekonomskih parametara u Bosni i Hercegovini

  STRANE INVESTICIJE PORASLE ZA 66,8 POSTO, A ROBNI IZVOZ BILJEŽI DVOCIFRENE STOPE RASTA  Vijeće ministara BiH upoznato je sa Informacijom Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za

Ekonomija/Biznis

Kosovo napokon ukida takse na bosansku robu

Premijer Kosova Aljbin Kurti najavio je za sutra ukidanje taksi od 100 posto na robu iz Bosne i Hercegovine, bez reciprociteta. Dok se prema Srbiji postupno uvodi reciprocitet, šta god

MADE IN BOSNIA-387

Naši ljudi prave pare i od balege! Bosanska farma mlijeka proizvodi struju iz organskog otpada

Visokotehnološka mliječna farma je među prvima u Bosni koja pretvara biogas iz životinjskih fekalija i silaže u električnu energiju, jer ima za cilj da postane samostalna u vrijeme kada visoke