Šampioni u proizvodnji cvijeća: Selo sa više plastenika nego stanovnika

Mještani Gornjih Karajzovaca, sela u srcu Lijevče polja, najveći su proizvođači cvijeća u Bosni i Hercegovini, pa i u regionu. U ovom selu tri puta je više plastenika nego stanovnika.

Gornji Karajzovci, selo u ravnici. Selo u srcu Lijevče polja, rubno selo gradiške opštine, koje graniči sa Kukuljama, selom u srbačkoj opštini. Ovo selo ima oko 200 kuća i nešto više od 600 stanovnika, koji mahom žive od poljoprivrede. Nekada se u ovom selu proizvodio kukuruz, pšenica, ječam, djetelina ili soja, te paprike i paradajz. Karajzovčani su uvidjeli da od takvog rada imaju malo koristi, pa su se opredijelili za plastenike i staklenike.

Danas su Gornji Karajzovci najveći proizvođači cvijeća i rasade povrća u BiH. U ovom selu na sjeveru Bosne i Hercegovine proizvodi se i na hiljade sadnica južnog voća, koje kupuju Hercegovci i Dalmatinci i sade u primorskim krajevima. Milka Popović kaže da je upravo ispratila ekipu iz Osijeka. Interesovala ih je njihova proizvodnja, o kojoj su nakon reportaže u “Agroklubu” pisali mnogi mediji.

“To su mladi i obrazovani ljudi. Rekli su mi da se žele baviti rasadničarstvom. Pokazala sam im oko 200 vrsta cvijeća, sadnice južnog voća, ukrasnog šiblja i drveća. Mislim da su ponijeli veoma dobre utiske, nastojali smo da se pokažemo kao pravi domaćini”, kaže Milka.

Plastenici su korist za sve stanovnike

Njen suprug Mile bazira se uglavnom na bosanskohercegovačko tržište, od Cazina do Tuzle i Sarajeva. U vrijeme posjete njihovom imanju bio je vjerovatno negdje u nekom gradu sa kupcima. Na imanju do njih sa radnicima radi Božana Popović, vlasnica nekoliko plastenika. U njenim plastenicima u toku je presađivanje paradajza i paprike, te rasade kasnog povrća. Ima i cvijeća. Božana kaže da su Gornji Karajzovci selo veoma vrijednih ljudi.

“Karajzovčani su veoma vrijedni ljudi. Imali smo peh jer mi se suprug razbolio, ali vjerujemo u oporavak. Radimo i proizvodimo. Ne samo mi, već čitavo selo. Na onom imanju preko njive, dva brata Ostoja i Milan Stajčić imaju 50 velikih plastenika. Mladi su, vrijedni i veoma ambiciozni ljudi. Njih dvojica imaju više plastenika nego neka opština”, rekla je Božana.

Željko Sladojević se bavi bravarijom. Kaže ako je cvjećarima dobro i on ima posla.

“Svi imamo od njih koristi. I radnici koji su ostali bez posla, pa trenutno rade u plastenicima, i mi bravari, a ponajviše poljoprivredne apoteke, koje ih snabdijevaju folijom, preparatima i đubrivima”, kaže Sladojević.

Stručnjaci smatraju da Gornji Karajzovci imaju preko dvije hiljade plastenika i oko 600 stanovnika. “Kada bi trebalo prebrojati kuće i ljude u ovom selu, to bi bio lagan posao, ali prebrojati plastenike, to je već teži posao. Karajzovčani su i vrijedni i dobri ljudi. Znaju i proizvesti i prodati, ali i dočekati gosta, kupca ili partnera. Primijetio sam da su i skloni učenju, da nisu učili ne bi se u hodu ni preorijentisali na novu proizvodnju. I dok drugi kukaju oni Dalmatince i Hercegovce snabdijevaju sadnicama južnog voća”, kaže agronom Momir Cvjetković.

Mnogi Karajzovčani smatraju da bi plastenike u ovom selu jedini mogao prebrojati Nenad Balaban, stručnjak iz oblasti informatike i među prvima u BiH vlasnik dronova sa kamerama. Nenad je ujedno i jedan od rijetkih Karajzovčana koji se ne bavi proizvodnjom cvijeća i povrća, ali tvrdi da ga je cvijeće i povrće odškolovalo i formiralo kao čovjeka.

“Ponosan sam na svoje roditelje i rodbinu, koji su veliki radnici u oblasti proizvodnje povrća i cvijeća. Ponosan sam i na svoje Karajzovčane koji vjeruju u svoje znanje i sposobnosti i izrasli su u najveće proizvođače cvijeća u BiH”, kaže nenad Balaban.

Gornji Karajzovci su selo sa najviše plastenika i cvijeća ne samo u BiH, već i šire. Možda i na Balkanu, selu koje miriše po cvijeću, vrijednim ljudima i poštenom životu – piše agroklub.ba.