Bosanski vladari nisu koristili znak krsta u poveljama izdavanim bosanskoj vlasteli

Bosanski vladari nisu koristili znak krsta u poveljama izdavanim bosanskoj vlasteli

Naročito je upadljivo u bosanskim vlasteoskim poveljama što one nemaju simbolične invokacije, tj. znaka krsta na početku teksta.

Taj je znak uobičajen u srpskim poveljama i pismima, isto tako i u dubrovačkim, kroz cio XIV i XV vijek. Povelje koje bosanski vladari izdaju Dubrovniku, često nose taj znak, ali na poveljama izdatim vlasteli njega redovno nema.

Znak krsta nalazi se samo na povelji koju je izdala banica Jelisaveta, ali taj izuzetak samo potvrđuje opšte pravilo. Ta je banica – ćerka kralja Dragutina i ugarske princeze, pravovjerna hrišćanka. Ona ima svojeg dijaka i njoj je dopušteno da se služi znakom krsta.

Ali sami bosanski vladari, kada izdaju povelje svojoj bosanskoj vlasteli, često pred predstavnicima bosanske crkve, izbjegavaju znak krsta i ne spominju ga u zakletvi.

Taj se običaj toliko ukorijenio kod bosanske vlastele da i docnije, kada su kraljevi zvanično prišli katoličkoj crkvi, kada oni izdaju Dubrovniku povelje sa krstom, njihove povelje vlasteli ostaju bez krsta, čak i posljednja povelja kralja Tomaša iz g. 1459.

U odnosima sa Dubrovnikom bogomili pristaju na kompromis i stavljaju znak krsta, ali markantno je što najstarije baštinske povelje Dubrovniku opet su bez tog znaka (Stefana II g. 1333, Radića Sankovića 1391 i 1399 g., kralja Ostoje 1399 g. i kralja Stefana Ostojića 1419 g.).

Izvor: ‘Vlasteoske povelje bosanskih vladara’ – Aleksandar Solovjev

(MiruhBosne)

Previous U Tuzli svečano otvoren Bingo City Centar
Next Reprezentativci odradili trening u Atini, Zmajeve ugostio Bajević

You might also like

NAŠI DANI

Obilježen Dan općine Jajce – 623. godišnjica

  Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan općine Jajce i 623. godišnjica njegovog  prvog spomena u pisanim dokumentima. Prvi put je spomenuto u dokumentima Dubrovačke republike 1396. godine. Od

BAŠTINA

Kratak izvještaj o ispitivanju starina crkava manastira Ozrena, Tamne, Papraće i Lomnice

Autor: ĐOKO MAZALIĆ, GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 01.01.1938. Imao sam priliku da prošlog ljeta, uz pripomoć »Zadužbine Sare i Vase Stojanovića« pri beogradskom univerzitetu, a u saradnnji sa gosp. Milenkom S. Filipovićem, profesorom

HISTORIJA

Bosansko kraljevstvo u 15. vijeku: Hrvoje Vukčić i Sandalj Hranić pod zaštitom Osmanlija

O prilikama u srednjovjekovnoj bosanskoj državi s početka petnaestog vijeka, o saradnji između bosanskih velikaša (dvojice koji se ugledom i moći mogu mjeriti i s bosanskim kraljevima) i Osmanlija… U