Drveni mlin u Tržačkim Raštelama jedinstven u Bosni i Hercegovini

Drveni mlin u Tržačkim Raštelama jedinstven u Bosni i Hercegovini

 

Stari mlin u Tržačkim Raštelama zahvaljujući inicijativi mještana ovog naselja, još uvijek stoji na istom mjestu i prkosi zubu vremena. Niko ne zna tačan datum njegove gradnje, ali prema riječima Ejuba Ždralića, starosjedioca ovog naselja, mlin je najvjerovatnije izgrađen u vrijeme Osmanlija.

– Na dvije rijeke –

Domišljati mještani Tržca, nekada vrlo značajnog grada hrvatskih plemića a još prije Ilira i Rimljana, dosjetili su se da iskoriste obje rijeke koje protiču u neposrednoj blizini ovog mlina. Tako su, pored Mutnice koja je bila osnovni izvor motorne snage mlina, povremeno koristili i Koranu, a sve to je bilo regulisano uz pomoć bentova.

„Ovaj otok, uz koji je smješten mlin, bio je isprepleten kanalima putem kojih su bile spojene Mutnica i Korana. To je služilo u vrijeme jakih žega i vrućina kada bi nivo Mutnice opao, onda bi se ta brana ili takozvani ‘bent’ malo odgrnuo i tako pustila voda iz Korane da pojača snagu okretaja žrvnjeva“, rekao je za Anadolu Agency (AA) mještanin Enes Duraković.

Tako je tržački mlin, osim po tome što ima sedam žrvanja, poznat i po tome što je smješten na samoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Otok ”Rakit” kako ga mještani nazivaju u Jugoslaviji bio je teritorija Bosne i Hercegovine, ali poslije rata se našao na ničijoj zemlji. Opkoljen dvjema rijekama i državama, otok je sada neiskoristiv. Međutim, Senad Ždralić kaže kako mještani ipak razmišljaju da na njemu izgrade ugostiteljski objekat kojeg bi, zajedno sa mlinom, stavili u funkciju turizma.

„Taj prostor bi se mogao iskoristiti za izgradnju restorana u kojem bi se turisti mogli okrijepiti nakon posjete starom gradu Tržcu i mlinu. Tu bi imali jednog zaposlenika koji bi bio zadužen za mlin u kojem bi mljeo žito koje bi on sam proizvodio i koristio ga za proizvodnju domaće hrane koju bi nudio u tom ugostiteljskom objektu. Osim toga, postavili bi oko cijelog kompleksa i klupe za odmor, izgradili staze sa šetnju putem kojih bi povezali i stari grad. Tako da bi to bio jedan fascinantan turistički kompleks“, ističe Ždralić.

Nekada je u mlinu radilo preko stotinu redovnika, prisjeća se Kado Džananović, čiji suprug je radio u mlinu i održavao ga dok je bio živ.

„Svi su imali svoj red. Neko je imao cijeli red, neko pola a neko četvrtinu red. Sijalo se je sine prije puno. Kukuruzi, pšenica ja sam sama to sve sijala. Prije rata se puno mljelo, u ratu isto, a poslije rata se više tako ne melje“, kaže Kado.

– Inicijativa mještana –

Mlin je prvobitno izgrađen oko 150 metara dalje od sadašnje lokacije. Zatim je u Kraljevini Jugoslaviji, izmješten na današnju lokaciju. Prema sjećanju Ejuba Ždralića koji je slušao priče stari ljudi, mlin je prebačen zbog toga što su mještani zaključili da je korisnije da mlin bude na ovom mjestu.

„Oni su smatrali da mlin treba prebaciti ovdje iz više razloga. Prije svega zbog blizine mlina a samim tim i olakšanog pristupa mještanima, ali i zbog ideje da se kroz otok prokopaju kanali da bi usmjerili vodu iz Korane u Mutnicu onda kada za to bude potrebe“, kaže Ejub čiji djed je bio nekada načelnik Općine Tržačka Raštela u Kraljevini Jugoslaviji.

Prije tri godine mještani su došli na ideju da obnove stari tržački mlin i stave ga u funkciju. Inicijativu su uputili tadašnjoj Općini Cazin, koja je tu ideju bez dileme prihvatila i uključila se u ovaj projekat.

„Isprva smo mislili da se mlin može renovirati i tu je došla jedna grupa iz komunalno-stambenog fonda, pogledali i snimili stanje, te izradili projekat rekonstrukcije mline koji je uključivao zamjenu dvije-tri grede, pokrp krov i ono što je porušeno. Međutim, kada su došli ovamo i vidjeli u kakvom je stanju mlin, vidjeli su da se on mora rekonstruisati u cijelosti. Prva faza rekonstrukcije obuhvatila je uređenje obala i zemljišta oko mlina, proširenje kanala i obnovu cjelokupne vodenice. U drugoj fazi obnove smo radili samo unutrašnjost mlina i ona je identična originalnoj koja je prije bila. Time projekat još nije završen.

Imamo još obnoviti ove skele ili kako su ih zvali ‘bentove’ koje su služili za puštanje vode iz Korane. Zatim, okončati radove na mostu pored mlina kojeg su uradili mještani samoinicijativno i koji nije onakav kakav bi trebao biti niti je završen. I malo još nekih radova oko kamenih stubova na kojima stoji mlin, čime bi okončali ovaj projekat i zvanično pustili mlin u funciju“, istakao je Enes Duraković, jedan od mještana koji je vodio i nadgledao realizaciju projekta.

Mještani Tržačkih Raštela i Grad Cazin su uradili ono što je do njih, a na višim instancama vlasti je da ovaj bosansko-hercegovački dragulj učine prepoznatljiv i dijelom turističke ponude naše zemlje.

Previous 25. godišnjica 105. motorizovane brigade
Next Muzej Istočne Bosne: Čuvar kulturno-historijskog naslijeđa

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta: Muzeje su najviše posjećivali Arapi

Muzej Sarajeva je od aprila posjetilo mnogo turista, a od svih depadansa najviše pažnje plijenili su Muzej Jevreja, Svrzina  kuća te Muzej Sarajevo 1878-1918 – kazao je Feni direktor Muzeja

BH RAZGLEDNICA

Bihać: Etno selo na Uni nudi “putovanje” kroz minula vremena (FOTO)

Etno selo “Natura Art” na rijeci Uni u Lohovu kod Bihaća počelo je sa radom čime je simbolično na području tog grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine označen početak turističke

TURIZAM

Svjetska turistička organizacija: Bosna i Hercegovina u top 10 zemalja po porastu turističkih posjeta

Prema podacima UNWTO, BiH je tokom prošle godine posjetilo čak 28,2 posto više turista u odnosu na 2014. godinu U svjetskom turizmu prošle je godine zabilježeno rekordnih 1,2 milijarde međunarodnih