Primjer suživota: Pravoslavni hram u Cazinu obnavlja i čuva muslimanska porodica

Primjer suživota: Pravoslavni hram u Cazinu obnavlja i čuva muslimanska porodica

 

Ključevi Hrama svetih apostola Petra i Pavla u Osredku nadomak Cazina povjereni su na čuvanje Mesudu i Fatimi Karanović.

Ne samo što je podorica Karanović prvi komšija uz dvorište hrama, nego je ona jedan od inicijatora i pomagač u njegovoj obnovi i održavanju, u šta se za vrijeme nedavne posjete uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA).

Činjenica da jedna bošnjačka, muslimanska porodica pomaže u rekonstrukciji pravoslavnog hrama najbolje svjedoči o ljepoti suživota na prostoru Krajine, ali i Bosne i Hercegovine.

– Nova obnova počela prije šest godina –

“Hram svetih apostola Petra i Pavla u Osredku je sagrađen početkom 20. ili krajem 19. vijeka i tu je on postojao sve do Drugog svjetskog rata, kada je oštećen. Poslije toga Hram svetih apostola Petra i Pavla je među prvim hramovima u Krajini koji je obnovljen 1967. godine, osveštan i predan pravoslavnom narodu, srpskom, koji je živio tu u krajevima Osredka, Vrela i drugih sela, koji su pripadali Vreoskoj parohiji. Hram je poslije toga služio kao filijalni sve do 90-ih godina prošlog vijeka kada su naši vjernici izbjegli, a hram je u posljednjem ratu, ne mnogo, ali je oštećen. Nakon toga, mi, ovdje, u ovome selu Osredak, nemamo svojih vjernika, izuzev jedne bake koja je tu povremeno prisutna i koja ponekad prima goste i svoju porodicu”, kaže u razgovoru za AA protojerej-stavrofor Karađorđe Derajić, paroh buševićko-blatnjanski.

On ističe da se sa obnovom Hrama počelo 2012. godine. Okupili su se vjernici i stanovnici Osredka u svom mjestu, služena je prva sveta liturgija i prelomljen slavski kolač. Sakupljeni su prvi prilozi za obnovu hrama i “priča” je krenula.

“U organizaciji te prve slave, Petrovdana, u Osredku su učestvovali naši ljudi uglavnom porijeklom iz Osredka. A, mnogi ovdje rođeni, koji su kako zbog egzistencije kako zbog drugih pitanja koja su rješavali u svom životu, odselili su odavde u Hrvatsku, dio naše dijaspore živi u Vukovaru, u Srbiji, ali i u dalekim zemljama, poput Australije, Kanade, Amerike i zapadnoevropskih zemalja. Nakon toga smo počeli sa obnovom hrama”, rekao je paroh Karađorđe.

– Samarjanin u Krajini –

U toj proslavi i dobroj namjeri, naveo je paroh, koju su zamislili, učestvovale su od prvog dana, čak bili inicijatori, njihove prve komšije, članovi porodice Mesuda Karanovića.

“On je zajedno sa svojom suprugom i sinovima učestvovao u dogovoru oko obnove hrama, a poslije je bio i glavni i jedini izvođač na obnovi hrama u Osredku”, navodi paroh Karađorđe i zaključuje kako je ovo primjer dobrog suživota na prostorima Cazina i Krajine.

“Može se reći da mi imamo dobra iskustva sa porodicom Karanović. Mi ih smatramo domaćim, ne samo komšijama, nego oni su sa nama prisutni u svemu što mi radimo oko hrama. Oni su tu prve komšije i od početka su pritekli u pomoć oko obnove hrama i tu su prisutni svakodnevno. Tako da smo mi zahvalni njima na tome i mi kao Srpska pravoslavna crkva i naši vjernici koji ne žive ovdje, ali su prisutni također u Osredku. Oni su prisutni prvenstveno svojim molitvama, jer jedinstvo crkve se i ogleda u tome što smo mi jedno u Gospodu Isusu Hristu, Gospodu našem”, ističe paroh Karađorđe.

Navodi da kada ima jedinstva koje se ogleda u liturgijskom jedinstvu, onda “mi imamo srca i širine za sve ljude koji žive sa nama i sa kojim mi živimo”.

“To ustvari i jeste vjera naša. Da imamo osjećaja za bližnje i daljnje naše, ali da priča koju je Gospod Isus Hristos ispričao, ostavio i zavještao nama kroz sveto Jevanđelje, o milostivom Samarjaninu. Upravo milostivi Samarjanin se pojavljuje i ovdje u Krajini. To nas raduje i to nam daje nadu da budućnost i Krajine i budućnost čovjeka nije upitna. Sve dok ljudi imaju razumijevanja i ljubavi jedni za druge. Mi smo, eto, srećni što se upravo to ogleda i ovdje u Osredku. Možda ne toliko koliko bismo mi željeli, kako naše komšije. Ali, onoliko koliko je to moguće mi činimo da postoji dobra volja”, cijeni paroh Karađorđe.

Previous Tuzla: Podjelom baklava na Trgu slobode komšije pravoslavci obradovali sugrađane
Next Dječaci koji imaju 13 godina i zvanje IT profesionalaca (VIDEO)

You might also like

ŽIVOT

Ahmed Ustić, povratnik u Srebrenicu: U Srebrenici imam više vremena za porodicu i kreativni rad

Srebreničanin Ahmed Ustić već sedam godina radi kao frizer u svom gradu i s ponosom ističe da su njegove mušterije sugrađani svih nacionalnosti. Prethodnih godina živio je u Tuzli i

ŽIVOT

Posjetio je 47 zemalja svijeta: Nigdje se ne živi bolje nego u Bosni (VIDEO)

  Robert Dacešin posjetio je 47 zemalja svijeta. Ovaj poznati putopisac uvjeren je da živimo bolje nego što mislimo. Ovo su Robertova razmišljanja. ‘Mislim da je zahvalnost ta stvar koja

ŽIVOT

Priča o djedu Mustafi i njegovom šarcu

Prolaskom kroz Konjević Polje, upoznali smo djeda Mustafu. Živahnog starca, hadžiju i vrijednog poljoprivrednika. Nakon rata u ovo mjesto se vratio 2001. godine i bavio se poljoprivredom. zatekli smo ga