Početkom mjeseca jula 1891. štampan prvi broj lista ‘Bošnjak’
List Bošnjak pokrenula je grupa književnika sa Mehmed-begom Kapetanovićem na čelu. List je počeo da izlazi 1891. godine u Sarajevu i izlazit će sve do 1910.godine.
To je prvi nacionalni list bosanskohercegovačkih muslimana. On izražava njihovu političku volju i spremnost da zajedno sa ostalim domicilnim stanovništvom pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti odlučno krenu putem vlastitog nacionalnog preporoda i da se na taj način odbrane od žestokog i nasrtljivog svojatanja koje je dolazilo preko Drine i Save.
Tako je u Bošnjaku bosanska nacija i bosanski jezik našla u tadašnjoj društvenoj situaciji svoj puni i pravi narodni i književni izraz i uvjerenje da je moguće zajedno živjeti u Bosni i Hercegovini.
Do 1894. godine u Bošnjaku djeluje Riza beg Kapetanović (Sin Mehmedov), Safvet beg Bašagić i Edhem Mulabdić, koji je bio odgovorni urednik lista od 1892. do kraja 1894. godine.
Riza beg Kapetanović, Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabdić čine “jezgro prve, starije generacije književnika okupljene oko “Bošnjaka”. Njih trojica istovremeno su i dala najvrijednija književna ostvarenja koja su uopće objavljena u Bošnjaku dok je izlazio i zato se njihovo djelovanje u ovom listu i naziva “fazom bujnosti”.
Pjesma objavljena u prvom broju: Safvet-beg Bašagić Bošnjaku!
You might also like
Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle
Članak objavljen 1927. godine u polumjesečniku “Novi Behar”. Autor je dr. Atif Hadžikadić, poznati bošnjački politički, javni i društveni djelatnik u razdoblju između dva svjetska rata. Preuzeto iz časopisa Gračanički
Tako je govorio: Ciceron o izdajnicima
Marko Tulije Ciceron (Marcus Tullius Cicero), državnik koji se smatra najvećim rimskim govornikom, imao je svoje viđenje izdajništva koje i danas ponajbolje opisuje posljednje događaje u svijetu, a i kod nas.
Hamdija Kreševljaković – jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih historičara
Početi priču o Hamdiji Kreševljakoviću, a ne ostati zapanjen činjenicom da je riječ o autoru koji je napisao više od 300 naučnih i esejističkih radova apsolutno je nemoguće. Ta