Žrtve i svjedoci genocida: Sramna odluka Suda o puštanju na slobodu osumnjičenih za genocid

 Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” ocijenili su sramnom odluku Suda BiH o puštanju na slobodu šest osumnjičenih za genocid nad Bošnjacima, nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine.

Odluku sudije nazvali su sramnom.

“Puštanjem na slobodu osumnujičenih za počinjeni genocid u Srebrenici je prst u oko žrtvama genocida.

I pored opšte poznate činjenice da su svi optuženi, a i osuđeni, kada su dobili priliku, pobjegli u Srbiju nije dovoljan argument za sudiju da istima odredi pritvor.

Ukoliko navedena lica pobjegnu za Srbiju, odgovornost za ne kažnjavanje snosi isključivo sudija koji je donio odluku o puštanju na slobodu optuženih”, stoji u saopćenju.

Podsjećamo, šest od sedam osumnjičenih za genocid nad 800 Bošnjaka na lokalitetu Orahovac kod Zvornika, pušteni su na slobodu uz pojedine mjere zabrane, potvrđeno je ranije iz Suda BiH za Vijesti.ba.

“Sud BiH je 16.12.2023. godine donio rješenje kojim je odbijen prijedlog Tužilaštva BiH od 16.12.2023. godine za određivanje pritvora osumnjičenima Lazaru Ristiću, Mladenu Mihajloviću, Dragoji Ivanović, Predragu Ristiću, Stanoji Birčakoviću i Miloradu Birčakoviću”, poručili su.

Osumnjičenima su izrečene sljedeće mjere zabrane:

1. mjera zabrane napuštanja boravišta, na način da se osumnjičenima zabranjuje napuštanje adrese stanovanja (tzv. kućni pritvor);
2. mjera zabrane putovanja;
3. mjera zabrane sastajanja sa određenim osobama.

“Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude ako toj osobi nije izrečena kazna zatvora i najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako je toj osobi izrečena kazna zatvora. Kontrola opravdanosti trajanja mjera zabrane vršit će se po isteku svaka dva mjeseca”, naglasili su.