U Brazilu uhapšen Nikola Ćeranić zbog zločina nad Bošnjacima Trebinja

U Brazilu uhapšen Nikola Ćeranić zbog zločina nad Bošnjacima Trebinja

Brazilske vlasti u subotu su uhapsile muškarca za kojim je raspisana potjernica za ratne zločine u BiH, javljaju svjetske agencije, prenosi novinska agencija Patria.

Prema priopćenju brazilskog tužilaštva policija je uhapsila Nikolu Ćeranića (47) u gradu Indaiatuba, oko 45 kilometara sjeverozapadno od Sao Paula.

Interpol je za Ćeranićem raspisao crvenu potjernicu zbog “ratnih zločina protiv civilnog stanovništva”, a radi se o zločinima na području Trebinja. Nije poznato koliko je dugo živio u Brazilu.

Brazilsko ministarstvo pravosuđa Vrhovnom je sudu podnijelo 24. juna zahtjev za izručenjem koji je poslala BiH i nakon toga započela je potraga za bjeguncem. Prema brazilskim zakonima za sve je zahtjeve za izručenje nadležan Vrhovni sud.

-Lov na trebinjske Bošnjake počeo je u aprilu 1992. godine. Sve se odvijalo pod direktnim nadzorom i naredbama ratnog načelnika Trebinja Božidara Vučurevića koji je slovio za „gospodara života i smrti“ u istočnoj Hercegovini, piše novinska agencija Patria.

Najmanje 300 Bošnjaka uhapšeno je u kućama i na ulici, nakon čega su kao topovsko meso upućivani na ratište u Hrvatsku.

Među prisilno mobilisanim u bivšu agresorsku JNA koji su poginuli tokom 1992. godine bili su Vedad Busuladžić, Hasan Ćatović, Fadil Duraković, Muslija Hebib, Jusuf Jerković, Hasan Kajić, Sabrija Karadža, Nedžib Kumro, Ferhat Radončić, Akif Redžić, Mirsad Šehović i Salih Zubčević.

Trebinjski Bošnjaci kao najodgovornije osobe za zločine u svom gradu vide Slobodana Miloševića, Momira Bulatovića, Branka Kostića, Dobricu Ćosića, Petra Gračanina  generala Veljka Kadijevića, osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, komandanta Hercegovačkog korpusa Radovana Grubača, načelnika CSB „SAO Hercegovina“ Krstu Savića i Božidara Vučurevića.

U činjenju zločina nad Bošnjacima, progonu, pljačkama, premlaćivanjima, paljevinama, rušenju kulturno-historijski spomenika i vjerskih objekata isticali su se pripadnici Specijalne policije iz Trebinja, čiji su pripadnici bili:

Eduard Begenišić, Dejan i Miroslav Bodiroga, Rajko Bokonjić, Boris Bulajić, Žarko Gurović zvani Macan, Dragan Ivković, Momir Kapor, Neđo i Todor Komenić, Zdravko Kraljević, Jovan Kržić, Gojko Kujačić, Radomir Milić, Maksim Milinić, Rajko Milojević, Momčilo i Radenko Parežanin, Dragan Radanović, Savo Runjevac, Janko Šekarić, Jugoslav Tabaković, Petar Ukropina, Milan Valentić, Momčilo Vidačić, kao i braća Goran, Zoran, Zdenko i Željko Vuković.

Također, trebinjski Bošnjaci, a što je zabilježeno i u knjigama koje svjedoče o zločinima u ovom hercegovačkom gradu, i što je Kantonalno tužilaštvo HNK koristilo u određenim sudskim procesima kao odgovorne navode i Branka Bratića, Nikolu Ćeranića, Miroslava Deretića, Stevu Dupera, Miroslava Đokića, Milana Koprivicu, Veljka Popovića, Tihomira Ratkovića, Dragana Sekereza,  Dragana Spajića zvanog Kreko, Tomislava Spajića zvanog Čarli, Slavka Šukića, Željka Tomaševića, Jovicu Vlatkovića i Dalibora Vukovića.

Previous Tekst iz 'Novog Behara' 1927. - O propagiranju mržnje kroz školski sistem
Next Obilježena 23. godišnjica Sarajevskog tunela spasa

You might also like

BLOG

Zašto svakog aprila o tome pišem: U Zvorniku još bole stare rane

Bio je to najhladniji april kojeg se sjećam. Ramazan 1992. Svega nekoliko stepeni iznad nule. U strahu i neizvjesnosti pratili smo događaje koji su se rojili. Rat je bio na

NAŠI DANI

1. marta bosanskohercegovački građani odbacili ropstvo, izabrali slobodu!

  Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je da su građani Bosne i Hercegovine 1. marta 1992. godine nedvosmisleno odlučili glasati za samostalnost države i jasno kazali “ne”

NAŠI DANI

Vlada ZDK izdvojila pola miliona maraka za čišćenje obala rijeke Bosne

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na svojoj 6. sjednici, usvojila je Program utroška sredstava Fonda za zaštitu okoliša za 2019. godinu u ukupnom iznosu od 2.540.000 KM. Od toga, za finansiranje ekoloških