Iz Beča u Sarajevo: Amra i Sead, mladi i obrazovani ljudi koji su napustili tuđinu i vratili se u domovinu

„Kada mi se pružila prilika da neko vrijeme provedem u svome rodnom gradu i steknem radno iskustvo, odlučila sam iskoristiti tu šansu“, govori za Deutsche Welle Amra Dučić. Ova 29-godišnja Sarajka početkom rata u Bosni i Hercegovini došla je kao izbjeglica u austrijski Linz.

Dučić je u Austriji pozitivan primjer integrirane migrantice: nakon završenoga studija publicistike i komunikologije na Univerzitetu u Beču radila je u austrijskim medijima, prije nego je postala dio tima za komunikacije u austrijskome Saveznom ministarstvu za integracije na čijem je čelu ministar Sebastian Kurz.

Ipak, ova mlada Sarajka nedavno je odlučila zamijeniti karijeru u austrijskome Ministarstvu za integracije karijerom u Sarajevu. Danas je voditeljica marketinga u novoosnovanome Austrijskom institutu u glavnome gradu Bosne i Hercegovine: instituciji koja nudi kurseve njemačkoga jezika i tako radi na zbližavanju dvije zemlje…

Dučić

Ne zaboravljaju svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu

I dok je većini mladih između Drine, Une, Save i Neretve san da napuste zemlju rođenja kako bi na Zapadu pronašli posao i izgradili egzistenciju, neki u njoj stvaraju poslovne šanse i nižu uspjehe. Jedan od njih je i 28-godišnji Sead Ahmetović. Iz rodnoga Odžaka otišao je kao trogodišnjak u austrijski Steyr gdje su mu otprije radili roditelji.

Ahmetović je danas primjer uspješnoga mladog biznismena migrantskoga porijekla u Austriji. Suvlasnik je bečke firme VIENNA DIGITAL specijalizirane za razvoj IT-aplikacija koja od svoga osnivanja 2013. godine bilježi konstantan rast i razvoj i trenutno ima 27 zaposlenih. I pored uspjeha u Austriji Ahmetović nije zaboravio Bosnu i Hercegovinu.

„Oduvijek mi je bila želja da posao razvijem i u zemlji u kojoj sam rođen i koju i dalje smatram svojom domovinom”, kaže ovaj mladi poduzetnik u razgovoru za Deutsche Welle u svome prostranom uredu u centru Beča. Naime, još kao učenik i student svaki slobodan trenutak ovaj IT-stručnjak provodio je u rodnome Odžaku.

Želja da otvori biznis u Bosni i Hercegovini ostvarila mu se 2014. godine. „Gotovo podsvjesno sam tražio mogućnost da što više vremena provodim u Bosni i Hercegovini“, kroz smiješak nam kaže ovaj mladi poduzetnik. Podružnica njegove firme u Sarajevu danas broji deset zaposlenih. Ovdje se razvijaju web i mobilne aplikacije i IT-rješenja za klijente u Austriji i Njemačkoj. Otvaranje firme u Bosni i Hercegovini za Ahmetovića nije bila jednostavna stvar: „Najveći problem su birokratske prepreke. Dok se u zapadnim državama gleda da poduzetnik ima što manje administrativnih obaveza, u BiH zbog zastarjelih zakona i zbog loše digitalizacije imate mnogo sporije procedure u poslovanju i veoma mnogo birokratije koja u suštini nije potrebna. To iziskuje i više vremena, ali i više novca“, kritizira Ahmetović uvjete rada poduzetnika u Bosni i Hercegovini.

Ipak, nakon skoro tri godine poslovanja u Bosni i Hercegovini ne kaje se što je dio svoga poslovanja iz Austrije prenio u Sarajevo. „U oblasti programiranja Bosna i Hercegovina ima jako dobre mlade stručnjake čija se profesionalnost može bez problema mjeriti s onom u zapadnoevropskim zemljama. Ova grana privrede je u stalnome usponu i možda je jedna od rijetkih koje su i u BiH profitabilne“, ističe ovaj 28-godišnjak koji će 11. i 12. maja u Beču ugostiti najveću evropsku konferenciju developera i programera s 3.500 učesnika i nekoliko stotina renomiranih internacionalnih kompanija.

Ahmetović

Koliki je Ahmetovićev uspjeh u austrijskome IT-svijetu govori i činjenica da će konferenciju WeAreDevelopers otvoriti austrijski kancelar Christian Kern i državni sekretar za privredu i inovacije Harald Mahrer.

„Prestati čekati da drugi rješavaju vaše probleme”

No, Ahmetovićev uspjeh u staroj i novoj domovini kap je u moru vode problema besperspektivnosti i nezaposlenosti s kojom se susreću mladi Bosanci i Hercegovci. Za Amru Dučić odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine znači i gubitak nade u bolju budućnost. No, istovremeno napominje da ni situacija u inostranstvu nije ružičasta: „U mnogim zemljama Zapada situacija je trenutno takva da bez maksimalnog zalaganja i truda nema ni uspjeha“, ističe Dučić i dodaje da se mladima u Bosni i Hercegovini ne pruža dovoljno šanse da pokažu ono što znaju.

Sličnoga mišljenja je i Sead Ahmetović: „Kada im kažem da sam pokrenuo firmu u BiH, prva reakcija mnogih sunarodnjaka je podsmijeh i čuđenje. A moj pristup je potpuno drugačiji. Za uspjeh svuda, pa i u BiH, potrebno je biti uporan i prestati čekati da drugi rješavaju vaše probleme“, poručuje ovaj uspješni mladi čovjek. Prema Ahmetoviću, u Bosni i Hercegovini trenutno mogu uspjeti mladi ljudi koji razmišljaju nekonvencionalno. Dakle, oni koji ne čekaju da će im svršeno formalno obrazovanje donijeti siguran posao.

Krivicu za ovakav način razmišljanja mladih donekle vidi i u odgoju: „Naši roditelji uporno nas nastoje uvjeriti da moramo završiti fakultet jer će nas jedino akademsko obrazovanje spasiti od loših poslova. Rezultat je da u međuvremenu imate veliki broj visokoobrazovanih mladih ljudi koji su nekonkurentni na tržištu rada jer su završili studije koje tržištu nisu potrebne.”

Ahmetović mladima u Bosni i Hercegovini poručuje da već u ranom dobu bolje osluškuju šta je potrebno tržištu u budućnosti te da se nastoje educirati i van formalnih institucija obrazovanja. „Ako pogledate programersku i IT-branšu u Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj, danas u njoj ima jako mnogo uspješnih ljudi koji nisu pod svaku cijenu završili fakultete, već su se rano počeli interesirati za ovu struku, a sada kao mladi ljudi zarađuju jako dobro i konkurentni su na svjetskome tržištu“, ističe u razgovoru za DW ovaj mladi bosanskohercegovačko-austrijski IT-stručnjak.

Izvor: DW