Poslovi s Pakistanom mogu donijeti milijardu dolara Bosni i Hercegovini

Poslovi s Pakistanom mogu donijeti milijardu dolara Bosni i Hercegovini

Makarević: Hirurzi u Bosni i Hercegovini ne vjeruju pakistanskoj robi, pa zato istu tu robu uvoze iz Njemačke gdje plaćaju 10 puta više, a Nijemci upravo uvoze iz Pakistana

Poslovi sa Pakistanom bi Bosni i Hercegovini mogli donijeti milijardu dolara, poput razvoja samohodne haubice, navodi bh. ambasador u ovoj azijskoj državi Nedim Makarević, dodajući kako sporost razvoja ovog projekta “tjera” Pakistance drugim proizvođačima oružja.

Kaže kako postoje odlični bilateralni odnosi čemu svjedoči trodnevna posjeta premijera Pakistana Nawaza Sharifa Sarajevu u decembru prošle godine kada mu je i pokazana prezentacija prototipa samohodne haubice firme Bratstvo iz Novog Travnika a koja je još u fazi testnih gađanja.

Prisutna Nora iz Srbije

„Mi smo počeli uspješno izvoziti municiju u Pakistan 2014. godine, radi se o snajperskom metku 12,7 milimetara i sada izvozimo u milionskim količinama. Međutim, može se još mnogo, mnogo više uraditi. Posebno je bitan projekat samohodne haubice – pakistanska armija ima potrebu za 500 takvih i imaju budžet od milijardu dolara za to“, govori Makarević.

Dodaje kako se projekat samohodne haubice razvija više od dvije godine, a da Pakistanci neće još dugo čekati i da ima drugih koji se nude za ovaj posao sa Pakistanom.

„Spori smo, tek su sada odradili testna gađanja. Pakistan je već u junu trebao zatvoriti tender, ali ih ja uvijek ‘moljakam’ da produže rok. Recimo, Srbija je jako agilna da dobije taj projekt i već je ovdje sa svojom Norom (samohodna haubica čija je proizvodnja počela 2006. godine)“, objašnjava naš sagovornik.

Vrata Evrope

U jednom ranijem intervjuu Al Jazeeri, ambasador Makarević je kazao kako postoji mogućnost da BiH „postane kapija Evrope“ za Pakistan. Za Al Jazeeru objašnjava kako bi ta njegova ideja bh. privredi i samoj državi mogla donijeti čak i više od posla sa haubicom.

„Ideja je da njihova industrija, koja ima problem sa izvoznim kvotama, preseli pogone u BiH gdje jeste skuplja radna snaga, ali zato ne postoje kvote na izvoz. Paralelno sa tim industrijalci bi sredili vize za boravak u BiH samim time što vode firmu dok, recimo, u Bugarskoj ili Mađarskoj plaćaju 300.000 eura za to“, objašnjava bh. ambasador.

No, ne može proći bez problema.

„Hirurzi u BiH ne vjeruju pakistanskoj robi, pa zato istu tu robu uvoze iz Njemačke gdje plaćaju 10 puta više, a Nijemci upravo uvoze iz Pakistana! Dakle, bez potrebe smo druga ruka, a postoji mogućnost da u ovoj priči mi preuzmemo ulogu ‘nijemaca’ i izvozimo proizvode u druge države. To je cijela priča o ‘vratima ka Evropi'“, rekao je Makarević.

Školski centar Alija Izetbegović

Jedan njegov projekat o jačanju veza Pakistana i BiH je zaživio ovih dana. U oblasti Pendžab (nedaleko od granice Pakistana sa Indijom) svečano je otvoren školski centar koji nosi ime po prvom predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine.

Čast da presijeku vrpcu pripala je predstavniku zemlje domaćina, zamjeniku ministra obrazovanja Pakistana Maliku Bakshu, ambasadoru Turske u Pakistanu Sadiku Baburu Girginu te ambasadoru BiH u Pakistanu, inače kreatoru i realizatoru ovog projekta, Makareviću.

Školski centar Pak-Bosnia International School – Alija Izetbegović nastao je kao „želja da damo Pakistanu nešto sto je trajna vrijednost“, objašnjava sagovornik Al Jazeere.

„Pakistan je jedna prijateljska zemlja koja nam je pomagala kada je god trebalo. Njen najveći problem je manjak edukacije, odnosno velika nepismenost. Dakle potrebna im je škola“, dodaje on i nastavlja kako je već na početku mandata imao želju da se napravi školski centar.

„Vrlo brzo sam shvatio da BiH nije u stanju obezbijediti sredstva tako da ih nisam ni tražio od države već sam planirao kako da ih sam osiguram. Najveći dio sakupio sam dobrotvornom koncertima i donacijama prijatelja iz svijeta biznisa. Problema je bilo mnogo, sa građevinskim radovima, dozvolama, papirima i tako dalje, ali smo ih uspješno riješili“, ističe Makarević i dodaje kako je jedina posebna važnost lokacije to što je riječ o ruralnoj sredini u kojoj ima mnogo siromašne djece.

Zdravstveni segment

Centar je modeliran na taj način što pored „normalne nastave“ ima i eModule za učenje na daljinu.

„Ovdje se radi o osnovnoj školi koja može primiti 300 učenika. Školski centar sastoji se od tri objekta. U prvom se nalazi 12 učionica, u drugom je smještena administracija, dok su u posljednjem, trećem, smješteni laboratoriji za informatiku, biologiju i fiziku. Također, prostorije su opremljene pametnim pločama (smart boards) te na taj način osposobljene za učenje na daljinu (e-Learning). Tako će učenici imati priliku da u realnom vremenu komuniciraju sa predavačima u Karačiju. Drugi modul namijenjen je za trening na daljinu, predviđen za starije osobe koje će, po sistemu večernje škole, pratiti nastavu engleskog jezika i ostalih korisnih kurseva, na istom principu kao i polaznici prvog modula“, navodi naš sagovornik.

„Školski centar sadržat će i zdravstveni segment zasnovan na principu ‘telemedicine’. Princip rada je da pacijent objasni svoj problem osobi koja je prošla trening na zdravstvenom modulu. Podaci se pohranjuju u sistem nakon čega sistem daje dijagnozu bolesti kao i recepte za eventualne lijekove.“

Finansiranje ove ustanove je osigurano za neki određeni period, dodaje Makarević, kao i da su žitelji Pendžaba oduševljeni novim školskim centrom i da postoji velika zainteresiranost. Izgradnja centra je počela u januaru 2016. a okončana u julu ove godine.

Bosanska vila, stipendije…

Tokom razgovora, ambasador Makarević je istakako kako su u toku i drugi projekti saradnje Pakistana i Bosne i Hercegovine, poput izgradnje ‘bosanske vile’ u luci Gwadar, te stipendiranja bh. studenata.

Ambasador BiH stoji iza projekta izgradnje vile u luci koja se nalazi nedaleko od Irana i mogu joj prići najveći tankeri zbog dubokog gaza.

„Riječ je o objektu veličine 500 kvadratnih metara gdje će privrednici, koji dođu na poziv naše ambasade kao i druge zvanice, moći besplatno odsjedati. Trenutno sam i u pregovorima o zemljištu u poslovnoj zoni luke Gwadar gdje bi se mogao napraviti naš biznis centar koji bi koristio, ne samo bh. firmama, već i kompanijama sa cijelog Balkana“, objašnjava ambasador.

Također ističe spajanje Univerziteta NUST (Nacionalni univerzitet za nauku i tehnologiju) iz Islamabada i Univerziteta Sarajevo „tako da imamo godišnje 30 stipendija za naše studente“.

Izvor: Al Jazeera

Previous Počinje uzbudljivo festivalsko ljeto u glavnom gradu države: Do kraja jula će se tražiti krevet više u KS
Next U Prijedoru klanjana kolektivna dženaza za 23 žrtve ubijene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu

You might also like

NAŠI DANI

Bosna i Hercegovina je najmanje zadužena država u Evropi!

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u utorak informaciju Ministarstva finansija i trezora o zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. juna 2016. godine. Prema službenim podacima, javni dug Bosne

BIZNIS

Arapski investitori: Ljudi u Bosni i Hercegovini su gostoljubivi, a zemlja prelijepa

Iako dio javnosti negativno gleda na ove investicije, stručnjaci smatraju da su dobre ako zapošljavaju domaće ljude. “Išli smo u Švicarsku, Njemačku, pretežno smo obišli sve evropske zemlje, ali vaša

BIZNIS

Milionske investicije: Šta drugi mogu naučiti od Kaknja i Goražda

Kaknju bi na milionskim investicijama mogli pozavidjeti i veći gradovi. Nakon sedamdesetak miliona privučenog kapitala, može se samo pitati šta to Kakanj ima, a drugi nemaju? Kad se kaže da