Snimatelj rušenja 1993: Za mene je Stari most insan i čim počnem o tome emocije me ponesu

Snimatelj rušenja 1993: Za mene je Stari most insan i čim počnem o tome emocije me ponesu

Nedžad Kasumović je Mostarac koji je 8. 11. 1993. snimio granatiranje i rušenje Starog mosta u Mostaru i stravične prizore iz grada na Neretvi poslao u svijet. No, on danas nije u rodnom gradu, ali se u razgovoru za Anadolu Agency iz Budimpešte prisjetio tih teških dana za Mostar.

Sjećanje na rušenje Starog mosta Kasumovića ne ostavlja ni u Mađarskoj ni na kraju svijeta, jer snimke koje je zabilježio tada, kako kaže, vječno će ostati u njegovoj glavi, ali i u povijesti Mostara i Bosne Hercegovine, jer njegova snimka je bila glavni dokaz na suđenju u Haškom tribunalu u vezi sa slučajem rušenja Starog mosta. Film i kamera kojom je događaj snimao nalaze se u Muzeju Hercegovine.

„Da nema filma, ne bi bilo obilježavanja, ni donacija niti bih ja dobio od Centra za mir i multietničku suradnju ‘Mimara mira'“, kaže Kasumović koji je u vrijeme kad je snimio rušenje Starog mosta bio pripadnik 4. korpusa Armije RBiH.

Nevjerica i suze

„Pošto je moja kuća stotinjak metara od Starog mosta, odnosno tadašnje linije razdvajanja, čuo sam prepirke pripadnika Armije BiH i HVO-a i informaciju da će se srušiti Stari most, što je me šokiralo. Rekao sam supruzi, što i ona nije mogla pojmiti, jer ni Hitler nije rušio Stari most“, priča Kasumović potresen emocijama koje mu budi današnji dan i sjećanje na rušenje simbola Mostara.

No, kako se prisjeća 8. 11. prije 24 godine započelo je granatiranje Starog mosta, a kako nije znao način na koji ga on može spasiti, uzeo je kameru i otišao to snimati.

„Gledam ja lapci otpadaju od mosta, gledam na lijevo oko, ne mogu da vjerujem što snimam. Vidim ja to, ali mozak neće da skonta. Jednostavno ni sam ne vjerujem i ne shvaćam“, prepričao je Kasumović trenutke nevjerojatnog prizora koji je tada snimio.

Nije bilo struje, kako se prisjeća, pa mu se baterija od kamere ugasila, ali ju je oživljavao principom zagrijavanja, jer je bio svjestan moći medija i znao je da mora snimiti što se događa.

„Odlučio sam da ću to snimiti i odnijeti u ratni studio Mostar, da oni nose u Sarajevo i šalju u svijet. Tako sam oko akšama stavio kacigu i uputio se prem ratnom studiju. Ne znam ni kako sam prešao Neretvu preko sajle, kroz mrkli krak, tražio Aliju Behrama, te svojom pojavom prestrašio sve prisutne“, priča Kasumović.

Pojasnio je kako nije imao nikakve oznake, a ljudi koji su ga dočekali u mostarskom ratnom studiju nisu znali tko je on.

„Kad su oni vidjeli što sam ja snimio, to je sve živo plakalo. Onda je general Pašalić dao naređenje da se nosi na konju za Sarajevo snimka. Tu sam večer za ratni studio dao intervju. Stari most se nije mogao spasiti, mi smo ostali bez teksta. Čovjek se osjeća prazno, ne znam što bih rekao, tupi pogled i nemoć“, prisjeća se Kasumović.

Nakon objavljivanja te snimke, Senad Hadžifejzović, tadašnji urednik na TV BiH, u Dnevniku je 9. 11. 2013. godine objavio njegovo ime i vijest da je srušen Stari most. Potom su snimku i vijest prenosile televizije širom svijeta.

Snimak koji je otišao u svijet

Iz tog vremena Kasumović čuva u svojoj porodičnoj arhivi izjavu u kojoj je tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović rekao: „Ovaj film je preokrenuo tok ratovanja.“

„To mi je vrlo značajno, jer mi u Mostaru nismo imali kontakta sa svijetom. Kad je svijet vidio što se događa, to je pomoglo i u zaustavljanju rata“, ističe Kasumović.

Stoga je Kasumović posebno emotivno djelovao na pitanje zbog čega godinama ne dolazi na obilježavanje rušenja Starog mosta, s obzirom na to da je on taj događaj snimio.

„Ja, inače, nisam imao šansu posljednjih godina biti prisutan na danu obilježavanja rušenja simbola Mostara, Hercegovine, ali i države, zbog svojih obaveza. Ali, da sam ikada bio pozvan od organizatora na svečanost, ja bih svoje obaveze prilagodio tome događaju, jer za mene je Stari most insan i čim počnem o tome, emocije me ponesu“, kaže Kasumović.

Obilježavanje godišnjice rušenja Starog mosta, kako kaže, nije u skladu s događajem, jer je to u organizaciji samo par ljudi dok gradske vlasti koje bi trebale o tome voditi računa apsolutno ne mare.

„Ne mislim da treba biti pompezno, ali smatram da trebaju na Starom mostu biti ljudi iz kompletne gradske strukture na čelu s gradonačelnikom, pa bio on Ljubo Bešlić ili Safet Oručević ili bilo ko, jer to je događaj koji se ne smije zaboraviti“, kazao je Kasumović za Anadoliju.

Doći će dan, smatra on, kada će se priznati krivice za počinjene zločine u Mostaru i kada će na čelu grada biti perspektivne mlade osobe koje će raditi na zajedničkom boljitku svih građana, ali kako naglašava, to je teško ako se živi pod velom tajne.

Mostar se treba suočiti sa stvarnošću i nastaviti dalje

„Ovo što sam ja učinio snimanjem filma je već historija. Moja kamera je u muzeju Hercegovine, kao i moj film i nadam se da će tzv. haškoj šestorci potvrditi 111 godina zatvora, ako ne i povećati, i da je moj film doprinio tome da im se kazna odredi“, kaže Kasumović.

Nakon toga, smatra on, mora doći vrijeme kad će cijeli grad dolaziti na Stari most i prihvatiti ono što je bilo kako bi krenuli dalje.

„Prošlo je više od 20 godina, mi se moramo suočiti, da znamo što je bilo i jednom zauvijek početi živjeti normalno nakon toga“, ističe Kasumović.

Mostar je, kako kaže, godinama u stanju gdje niko nije odgovoran ni za šta, a to ne može tako.

„Trenutno grad ne funkcionira, jer se ne mogu dvije stranke dogovoriti preko 20 godina. Najgore je što oni narod zavađaju, a privatno se druže i imaju dobre odnose“, ističe Kasumović, navodeći kako to treba objasniti mladim ljudima koji žele bolji život bez političkih okova.

Previous Bosna i Hercegovina bolja od Srbije: Reprezentacija u sjedećoj odbojci u četvrtfinalu EP-a
Next Fikret Alić riješio problem pregrijavanja puščanih cijevi

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Opomena i sjećanje: Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja

Četnički teror u Foči po svojim zvjerstvima nadmašio je najbolesniju ljudsku maštu. Naročito kad je riječ o masovim silovanjima u posebnim logorima gde su se nad ženama i djecom iživljavale

OTPOR BOSNE

Jovan Divjak: Najveći moralni čin koji sam uradio je ostanak u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata

Jovan Divjak, penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine izjavio je da je njegov ostanak u Bosni i Hercegovini za vrijeme agresije najveći moralni čin koji je napravio u životu.

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Bajramski turnir na Dobrinji: Prije 24 godine agresorska granata ubila 15 sugrađana, stotinu ranila

Prije 24 godine na parkingu između ulica Trg djece Dobrinje i Grada Bakua održavao se Bajramski turnir, a za 15 naših sugrađana to je bila posljednja utakmica života. Od rasprskavajućeg