Drvena džamija u Priluku stara 283 godine

Drvena džamija u Priluku stara 283 godine

 

Priluk je mjesto na krajnjem zapadnom dijelu općine Živinice, a poznat je po Staroj drvenoj džamiji koja se nalazi unutar harema, u spokojnoj tišini i hladovini hrastove šume. Unutar harema nalaze se i nišani koji svjedoče o 283 godine postojanja ovog vjerskog objekta, piše Anadolu Agency (AA).

Na području Živinica ovo je najstarija džamija poslije one u Džebarima, koja je izgrađena 1463. godine, u vrijeme Sultana Mehmeda Fatiha.

˝Kada je u pitanju historijat, odnosno graditelji džamije i njeni vakifi, šejh Hasan i šejh Mustafa, sagradili su ovu džamiju, kako se kaže u pisanim dokumentima, 1735. odnosno 1736. godine. Kroz arhivske dokumente i istraživanja, identificirani su šejh Hasan kao kapetan Tuzlanske kapetanije i šejh Mustafa kao vojni efendija, šejh iz tuzlanske tvrđave˝, pojasnio je Azaudin efendija Sakić, imam Nove džamije u Priluku koja se nalazi u neposrednoj blizini Stare džamije.

Ef. Sakić je naveo da nije poznat način njene gradnje, odnosno da se ne zna na koji način i odakle su graditelji dovlačili drvo, ali sama činjenica da džamija na istom mjestu stoji blizu tri stoljeća, govori o kvaliteti njene gradnje.

Usljed dotrajalosti materijala na objektu, lokalno je stanovništvo više puta popravljalo džamiju. Tako je 1927. godine izvršena zamjena krovnog pokrivača od drvene šindre i postavljen je crijep, a i prije 40-ak godina također je vršena rekonstrukcija određenih djelova objekta.

˝Zasigurno se može reći da Stara džamija u Priluku predstavlja remek-djelo domaćeg graditeljstva i neprocjenjivo kulturno i historijsko blago te ima nemjerljiv značaj kako za Medžlis Islamske zajednice Živinice, tako i za općinu Živinice, mještane džemata Priluk, ali isto i za kulturu cijele Bosne i Hercegovine. Pored toga što je okupljala i okuplja vjernike muslimane, okuplja i sve druge koji je žele obići i posjetiti˝, navodi ef. Sakić, dodajući da džamiju prvi put spominje Madžida Bećirbegović u djelu ˝Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini˝, a dr. Suadin Strašević je nakon toga napisao knjigu ˝Stara džamija u Priluku˝.

Vršeći rekonstrukcije i prilikom obnavljanja naročito se pazilo da džamija sačuva svoj prvobitni oblik, a ona danas ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

˝Nakon inicijative dr. Suadina Straševića i nakon prikupljanja dokumentacije, Stara džamija u Priluku proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 8. novembra 2013. i dobrom od najveće vrijednosti. U rukopisu hadži Muharema efendije Abdihodžića, koji je bio jedan od imama ove džamije, koji je nastao 1978. on je spomenuo imena imama Stare džamije, ukupno njih 12 do 1978. godine˝.

Kako je u prošlosti Stara džamija u Priluku bila jedina u mjestu i okolini, vjernici su petkom i za bajrame znali dolaziti na konjima ili pješačiti i po desetak kilometara kako bi obavili molitvu.

U funkciji je bila sve do 1998. godine i u njoj se obavaljalo svih pet vakata namaza, džume i bajram-namazi.

˝U Staroj džamiji još uvijek svakog petka, pogotovo starije džematlije, gledaju da klanjaju barem po dva rekata nafile-namaza, kako ona ne bi otišla u zaborav. Mada, ne može otići u zaborav jer je u srcima svih nas ovdje u Priluku˝, zaključuje efendija Sakić.

Previous Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini - najstarija džamija u Bosni i Hercegovini
Next Podrinje: Ramiz Kostijerevac iz Novog Sela uspješan u plasteničkoj proizvodnji

You might also like

HISTORIJA

Tragovima Bosanskog kraljevstva: Svjedoci moćne srednjovjekovne države (FOTO)

  Bosansko kraljevstvo je država koja je postojala na Balkanu od druge polovine 14. vijeka do druge polovine 15. vijeka, obuhvatajući pretežno prostore današnje Bosne i Hercegovine, ali u nekim

NASLIJEĐE

Stari grad Dobor

Lokacija na kojoj se nalazi stari grad Dobor poznata je pod imenom Gradina – Dobor ili Dobor-kula. Utvrda je podignuta na prilazu gradu Modriča. Nalazi se na blagoj kosi koja

NASLIJEĐE

Stari grad Bužim (FOTO)

  Smješten na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine grad Bužim graniči sa Bosanskom Krupom na istoku, Cazinom na jugu i Velikom Kladušom na sjeverozapadu. O tačno datumu nastanka starog grada