BOSANSKI JEZIK KOD SUSJEDA
– Malo je poznato da je popularni hrvatski pjesnik Andrija Kačić-Miošić (1704–1760) svoju “Korabljicu” kako u naslovu knjige kaže ‘prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i iz kronika Pavla Vitezovića u jezik bosanski‘.
Bosanski naziv za jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grličić, đakovački župnik (1707) kao i Matija Katančić.
Ovaj je posljednji 1831. godine označio za svoj prijevod Svetog pisma da je ‘u jezik Slavno-Illyricki izgovora Bosanskog prinesheno’.
–Dubrovački dramatičar Đore Palmotić, kako to pripovijeda St. Gradić u Palmotićevu životopisu od 1670. videći kako se u Dubrovniku iskvareno govori, opredijelio se za govor
‘susjednih Bošnjaka, gdje je svijet, kako se čini, i vanštinom i tjelesnom dostojanstvenošću, a i načinom govora od prirode stvoren za ozbiljnost i skladnost‘.
(Iz knjige “OD TRADICIJE DO IDENTITETA”. Autor: Dr. Muhamed Hadžijahić – Zagreb 1990, prvo izdanje objavljeno u Sarajevu 1974.)
(MiruhBosne)
You might also like
Isprava Skender-baše od godine 1486.
Zaslužni gvardijan samostana fojničkog, gosp. fra Mijo Batinić, dostavio mi je jednu vrlo zanimljivu ispravu, da je objavim u ovom listu. Ta isprava napisana na papiru, koji je gragjen rukom
Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija
Ovako je učeni bosanski franjevac Antun Knežević pisao na temu nacionalnog identiteta i jezika. -Neke naše komšije vrlo se ljute, što se dičimo i ponosimo našim starim imenom, jezikom i
Kulturno-historijski spomenici Sarajeva: Crkva Svetog Ante Padovanskog
Po dolasku Austro-Ugara iz kuće Sime Sokolovića 1879.godine krenula je vatrena stihija koja je pomela čitav Latinluk, čaršiju i druge dijelove grada. Nukleus života katoličke zajednice u našem gradu prebačen