Direktor ‘Cromexa’: Vrijedan smo narod i ne treba nam puno da bi nam i drugi pozavidjeli na uspjehu

Direktor ‘Cromexa’: Vrijedan smo narod i ne treba nam puno da bi nam i drugi pozavidjeli na uspjehu

U Bosni i Hercegovini postoji mnogo kompanija koje djeluju po različitim principima poslovanja setovanim svojevoljno prema ličnim i kolektivnim principima.

Postoje kompanije koje su uspješne ali nisu društveno odgovorne, one manje uspješne koje se trude poboljšati stanje u društvu kako svojom djelatnošću tako i rezultatima poslovanja, ali postoje i one koje objedinjuju uspjeh i politiku kompanije koja je usmjerena na aktivni rad na iznalaženju načina kako biti konkurentna kompanija, kako ponuditi kvalitet, kako uspješno poslovati i kako sve to objediniti u pozitivnu priču od koje cijelo društvo ima koristi.

Jedna takva kompanija je Cromex, koja postoji od 2004. godine a nudi kvalitetne proizvode i usluge u oblasti obrade metala.

Enes Pehlić, direktor ove uspješne kompanije koja u okvirima tržišta Bosne i Hercegovine itekako važi za vodeću u ovom polju, kaže da se njihovo poslovanje svake godine sve više okreće ino tržištu, istovremeno ne zapostavljajući domaće bosanskohercegovačko tržište.

“Dosta toga što radimo za domaće tržište se opet izvozi, nakon obrade kod partnerskih firmi, na ino tržište, tako da možemo reći da je oko 75 % naše proizvodnje u ovom momentu okrenuto ino tržištu.”, kaže Pehlić.

Proizvodi Cromex-a podliježu visokim EU standardima kvaliteta, koje zahtijeva ino tržište, a uz standarde koji se moraju pridržavati, na prvo mjesto stavljaju termin isporuke koji je vrlo važan a kvalitet se već sam po sebi podrazumijeva.

Proizvodi koje nude su zahtjevnog spektra i zasigurno su veliko opterećenje za proizvodnju.

“Veliko je opterećenje za proizvodnju kada morate da pratite nekoliko segmenata proizvodnje istovremeno i to zahtijeva veliku stručnost radnika raznih zanimanja. Ali s druge strane dobijate fleksibilnost u prilagođavanju eventualnim tržišnim šokovima tj. krizama na tržištu.”, pojašnjava Pehlić i dodaje da je to izazov koji zahtijeva jako puno energije ali je i uspjeh izvjesniji.

“U početku to traži i puno više materijalnih ulaganja, novčanih ali je rezultat, gledajući dugoročno, sa jednom pametnom politikom, zagarantovan.” kaže Pehlić.

Inače, Cromex je prvi bosanskohercegovačko tržište obogatio ponudom “Torini” mopeda koji, prema riječima direktora, modelom koji ima tradiciju na našem području budi nostalgiju i podsjeća na mladalačke dane.

“Kada smo ispitivali tržište, pokazatelji su bili solidni ali kada smo napravili prvih 20 testnih komada interes je bio jako dobar, tako da smo sasvim zadovoljni u tom pogledu. Mopedima smo unijeli svježinu, a novih detalja će svakako biti još.”, kaže Pehlić.

Ova kompanija, pored primarnog proizvodnog pogona omogućava stručne obuke i usavršavanje za svoje osoblje. Tako trenutno imaju čak 20 žena na obuci koje će u budućnosti biti dio proizvodnje mopeda.

Pehlić kaže da im je od prvog dana vodilja bila da radnik ima karakter, a zatim stručnu spremu bez obzira na nacionalnu ili etničku pripadnost.

Na pitanje koliko je bitno za kompanije proizvodnog spektra da se riješe tradicionalnog pristupa podjeli poslova prema gender, kaže da su upravo zbog svoje vodilje otišli korak dalje u zapošljavanju žena jer su ocijenili da je to jedan dobar recept ulaganja u ljudske resurse.

“Korak dalje u zapošljavanju žena sa istim principima je zasigurno jedan dobar recept ulaganja u ljudske resurse koji vam se vraća kao bumerang. I u ovom probnom periodu su se žene pokazale jako odgovornim, ozbiljnim u pristupu poslu kao i uklapanju u sredinu odnosno kolektiv.”, objašnjava Pehlić.

Drvna industrija u BiH ima izazov nedostatka stručnog kadra, a kakva je situacija kad je metalna industriaj u pitanju i da li bi dualno obrazovanje mogla biti solucija koju bi zakonodavne i obrazovne institucije trebale slijediti, Pehlić je stava da se mnogo mora uložiti u dualni način obrazovanja ali ne samo deklarativno te da se nužno moraju uključiti privrednici koji su u obavezi dati smjernice na koji način napraviti najbolji sistem obrazovanja.

“Imamo tradiciju, vrijedan smo narod i ne treba nam puno da bi nam i drugi pozavidjeli na uspjehu. Uvođenjem novih tehnologija u kombinaciji sa našim mladim stručnim i obrazovanim kadrom, ljudi bi iz inostranstva dolazili kod nas raditi. Divna je ovo zemlja a tako malo nedostaje.”, kaže.

Još jedan bitan segment poslovanja su Cromex-ovi javni toaleti prilagođeni i instalaciji na gradskim terenima ali i na autoputevima. Projektirali su ih mladi ljudi koje su zaposlili po njihovom završetku Srednje mašinske škole u matičnom gradu. Koliko im je u poslovnoj etici važno davati šansu usavršavanja i zaposlenja mladim ljudima dovoljno govori činjenica da mladim ljudima u vremenu velike nezaposlenosti nude šansu zaposlenja i dodatnog stručnog usavršavanja.

“Mi već unazad pet godina forsiramo tu politiku zapošljavanja mladih. Nakon srednje škole, istina njihovo znanje nije na zavidnom nivou u pogledu naših potreba, znači samoj proizvodnji, stoga organizujemo internu edukaciju mladih u području crtanja u stručnim tehničkim programima a paralelno da to znanje primjene direktno i u proizvodnji.” ističe Pehlić.

Na pitanje da li smatraju da bi takva praksa trebala biti dio poslovnih etika svih uspješnih kompanija u BiH, Pehlić kaže da tek kad se napravi simbioza teorije i prakse slijede pravi rezultati.

“Naš javni toalet su najviše osmislili Željko Kečan i Amela Kararić, bivši učenici Mašinske škole u Prijedoru a sada naši stalno zaposlenici. Naravno sve to uz mentorstvo starijih kolega ali njihova energija i volja za dokazivanjem  je dala rezultat koji danas imamo.”, zaključuje i dodaje da je takav način edukacije pravi put za zapošljavanje mladih a tako i za njihov ostanak u Bosni i Hercegovini uz napomenu da bi školstvo moralo još puno poraditi na svom sistemu.

(Akta/MiruhBosne)

Previous Prije 27 godina naša država postala punopravna članica UN
Next Goražde: Ključeve stanova u novoizgrađenoj zgradi dobilo 20 porodica

You might also like

Ekonomija/Biznis

Investicije u Donji Vakuf: U novom pogonu firme ‘Olip’ posao za 300 radnika

  Italijanska firma za proizvodnju obuće „Olip“ do ljeta će otvoriti pogon u Donjem Vakufu, u kojem bi trebalo biti otvoreno oko 300 radnih mjesta. Ovo je za BiznisInfo potvrdio

Ekonomija/Biznis

Kontrola bosanskog neba donosi zaradu: 71 milion maraka na osnovu preleta aviona

Bosna i Hercegovina je u protekle dvije godine, od kada je preuzela kontrolu nad donjim dijelom neba iznad svoje teritorije, na osnovu preleta aviona ubrala oko 71 milion maraka, ali

Ekonomija/Biznis

Vernisa Rejhan: Iz Švedske se vratila u Bosnu da bi napredovala u karijeri

  Živimo u državi u kojoj je svakodnevna tema odliv mozgova gdje većina mladih silno želi otići u zapadne zemlje u potrazi za boljim životom, a sve manje se govori