Franjevački muzej Jajce čuvar svjedoka vremena

Franjevački muzej Jajce čuvar svjedoka vremena

Stotinu godina od otvaranja prvog muzejskog postava, jajački su franjevci muzej 2005. godine ponovno otvorili za javnost. Franjevački muzej Jajce smješten je u Franjevačkom samostanu Sv. Luke koji je izgrađen krajem 19. stoljeća, a prvi put je otvoren za javnost 1905. godine.

Izgradnja samostana započela je 1877., a završena 1885. godine. Potom, od 2016. do 2018. godine uređen je novi registar kulturnog blaga jajačkog samostana, preuređene su muzejske prostorije prema projektu arhitekta Amara Zuke, te je taj projekt preuređenja nagrađen ove godine na godišnjoj izložbi u Collegium Artisticumu u Sarajevu, u kategoriji realiziranih interijera.

Fundus Franjevačkog muzeja Jajce čine tri zbirke – arheološka, etnološka i sakralna, koje su osmislili Andrijana Pravidur, Astrida Bugarski i Drago Bojić. Muzej je u sadašenjem izdanju otvoren prošle godine.

Franjevački samostan posjeduje više od 2.000 eksponata, a muzejska postavka obuvata tek oko dva posto ili oko 100 predmeta koji su dostupni javnosti.

– Naš cilj jeste jedan novi objekt koji bi se nalazio u dvorištu samostana, a imao bi knjižnicu, galeriju za slike, dvoranu za predavanje, veliki depo i prostor za muzej – navodi u razgovoru za Fenu kustos Muzeja Franjo Leovac govoreći o mogućnosti da Muzej bude proširen.

Leovac ističe da također postoji i inicijativa da se Muzej širi zasad unutar samostana u druge prostorije ili da se postavke mijenjaju kako bi se pokazalo što više eksponata.

Najznačajniji eksponat Franjevačkog muzeja u Jajcu su ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

– U podrumu Franjevačkog samostana Sv. Luke u Jajcu, u kraljevoj sobi, čuva se sarkofag sa skeletom posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (vladao od 1461. do 1463.). Riječ je o skeletu koji je 1888. godine iskopao Ćiro Truhelka i koji se od tada čuva u ovom samostanu – podvukao je Leovac.

On podsjeća da je kralj Stjepan Tomašević, sin kralja Stjepana Tomaša i njegove prve supruge Vojače, okrunjen u crkvi Sv. Marije 1461. godine krunom koju mu je preko svoga izaslanika poslao papa Pio II. Kratko vrijeme Stjepan Tomašević je bio i srpski despot. Predviđajući opasnost koja je njegovom kraljevstvu prijetila od Osmanskog carstva, zatražio je pomoć od pape, Ugarskog Kraljevstva i Mlečana, ali je pomoć posve izostala. Osmanlije su u osvajačkom pohodu 1463. godine zauzele Bosansko kraljevstvo i pogubile kralja Stjepana Tomaševića. Njegova smrt je simbol propasti srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva.

Također navodi i podatak kako se vjerovalo da je sarkofag s kraljevim ostacima u periodu 1992.-1995. bio izmješten iz Jajca. Međutim, pronađen je krajem rata.

– Sarkofag s ostacima je pronađen sredinom septembra u Jajcu 1995. Stoga se može pretpostaviti da grad Jajce ovi ostaci nisu napuštali. Koncem 1995. ili početkom 1996. ostaci su prebačeni u Split na konzervaciju kostiju. Tada je utvrđeno da je riječ o skeletu muške osobe od 20 do 30 godina starosti, što odgovara Stjepanu Tomaševiću – naglasio je Leovac.

Među eksponatima koji se također ističu je i mač tipa Mošunj.

Leovac objašnjava da je srednjovjekovnom gradu Jajce, uz kasnoantičko i rimsko, prethodilo i prapovijesno naselje iz razdoblja eneolitika i brončanog doba. O prapovijesnom razdoblju na tom području malo se zna jer nije dovoljno istraženo. O njemu svjedoče tek slučajno pronađeni brončani i keramički nalazi s nepoznatih lokaliteta i keramički nalazi sa prapovijesne gradine iz obližnjeg Vinca.

– Skromnom broju prapovijesnih nalaza s područja Jajca u novije vrijeme pridružio se i jedan od izuzetne vrijednosti. Riječ je o kratkom brončanom maču s koricama tipa Mošunj, slučajno pronađenom na lokalitetu Bešpelj na planini Ranče. Istovjetan primjer mača pronađen je 1913. godine u Velikom Mošunju kod Viteza po čemu je mač ovog tipa dobio ime. Luksuzna i kvalitetna izrada ukazuje na predmete velike vrijednosti koji su vjerojatno kao statusni simbol pripadali nekom istaknutom pojedincu lokalne društvene zajednice – naglasio je on.

Pojašnjava dalje da takvi kratki mačevi ukazuju na primjere lokalnog tipa, a karakteristični su za područje zapadnog Balkana, odnosno za područje centralne Bosne gdje su pronađeni u dolinama rijeka Vrbasa i Lašve.

U sklopu etnološke zbirke nalaze se i fotografije koje svjedoče o načinu života, dajući primjer tzv. porodične zadruge. Unutar te zajednice živjelo je više generacija srodnika, jer se zajedničkim životom mogla osigurati radna snaga za poljoprivredne radove, kao i lična i imovinska sigurnost. Tako je u nekim zadrugama živjelo i više od šesdeset članova.

Posjetioci Franjevačkog muzeja Jajce mogu između ostalog vidjeti i eksponate koji svjedoče o poštivanju vrhovnog rimskog božanstva Jupitera na području Jajca. Također tu je i ikonografski prikaz božanstva Silvana, zaštitnika šuma i stada. Tako je izložen i kamen s reljefom na kojem su prikazani Silvan i nimfe.

Muzej također čuva i dijelove Crkve Svete Marije, kao i Sultan Sulejmanove džamije – Fethije. Među eksponatima su i srednjovjekovno oružje, predmeti iz domaćinstva i mnogi drugi.

Previous Napreduje izgradnja ceste Neum - Stolac (VIDEO)
Next Lejla Tanović pobijedila na UCI C2 utrci u Beogradu

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Kur'an na bosančici (Video)

  Muhamed Hajdarević prepisao je prijevod Kur'ana bosančicom. Cilj mu je od zaborava sačuvati autentično pismo…

NASLIJEĐE

Nastavak rehabilitacije Starog Grada Dubrovnika

Nastavlja se uspješna priča obnove starog bosanskog grada Dubrovnika. U Općini Ilijaš danas je upriličeno potpisivanje Sporazuma za sufinansiranje rekonstrukcije južnog perimetralnog zida kule Starog Grada Dubrovnika. Potpisivanju su prisustvovali

NASLIJEĐE

Historijsko blago iz Bosne i Hercegovine rasuto po cijelom svijetu

Prema raspoloživim podacima historijsko blago koje je na ovaj ili onaj način otuđeno iz Bosne i Hercegovine danas se nalazi rasuto po cijelom svijetu, a tamo se našlo na razne