Kako se krivotvorila bosanska historija u udžbenicima bivše države

Kako se krivotvorila bosanska historija u udžbenicima bivše države

Poznata historičarka Nada Klaić oštro je kritikovala udžbenike historije u bivšoj Jugoslaviji i pokušaj falsifikovanja najstarije bosanske historije.

Klaić tako kritikuje »Historiju naroda Jugoslavije« i ono što je tu napisao Mihajlo Dinić o Bosni.

Prije svega, iznenađuje nas što Bosna, vjerojatno po dogovoru svih sudionika u radu na »Historiji«, uopće nije dobila za ovo najstarije razdoblje svoje posebno mjesto! A valja uzeti u obzir da je riječ o udžbeniku kojim se još danas na žalost služe tisuće Jugoslavena.

Ovakva shvatanja o najstarijoj povijesti Bosne pogubna su upravo zbog toga što jugoslavenska javnost danas još nema novih udžbenika u kojima bi se prikazivala bosanska prošlost ne samo objektivnije, nego, što je još važnije, modernije.

Ta odavno smo preboljeli bajke o plemenskom i rodovskom uređenju, bajke koje su dopuštale Slovencima, Hrvatima i Srbima da i u ranom srednjem vijeku prikriju čitav jugoslavenski prostor i tako brišu sve one »oblasti« koje tobože nisu od doseljenja imale vlastiti političi razvitak.

Tako će čitalac jasno vidjeti da se historiografija već više od trideset godina trudi održati isti »kalup« o najstarijoj povijesti Bosne i ništa je ne smeta da je taj kalup načinila na osnovi svega dva više nego sumnjiva podatka.

Ova autorka potom daje osvrt na još jednu knjigu.

Preda mnom je prvi udžbenik »Istorija države i prava naroda FNRJ« iz 1948. g. od Dragoslava Jankovića u kojem on, među ostalim, obrađuje »Predfeudalne države jugoslavenskih naroda«. Čini mi se potrebnim posebno istaći da je djelo podijeljeno u pet glava i to upravo onako kako Janković tada dijeli jugoslavenske narode u pet predfeudalnih država! To su: Hrvatska, Raška i Duklja, Makedonija, Slovenija, te Bosna i Zahumlje.

.. Prema tome, nepomućeni razvitak jedne samostalne političke cjeline koju Janković doduše neće nazvati državom, ali se jasno osjeća da to ne čini zato što u njoj ne nalazi kraljeve ili knezove. Ali, karakteristično je za tadašnje Jankovićevo izlaganje da hrvatski i srpski susjed koji je »već oformio svoju državu« ne smeta ništa toj oblasti i ona se nesmetano dalje društveno i politički razvija tako da je ostala u tom najstarijem razdoblju – bosanska Bosna!

Međutim, uzimam u ruke treće izdanje istoga udžbenika i kakva li iznenađenja! Glava peta iz prvoga izdanja (Bosna i Zahumlje) jednostavno nestaje!

Sada peta glava nosi naslov: Opšte crte u socijalnoekonomskom i političkom uređenju ranofeudalnih država jugoslovenskih naroda. Ali, još je neobičnije da su naslovi ostalih poglavlja ostali nepromijenjeni, premda je Bosna sa Zahumljem nestala iz programa.

Klaić u nastavku donosi pasuse iz pomenutog udžbenika gdje autor bosanski prostor pokušava prikazati kao srpski.

Tako je D. Janković iz izdanja u izdanje napredovao, pa ćemo u petom izdanju 1960. g. naći ponovljene tvrdnje o naseljavanju srpskih plemena, ali i ovdje ne zna kako bi protumačio vezu između »ovih oblasti naseljenih u to vreme Srbima«, pa u posljednji trenutak doznaje za Srbe iz franačkih anala, podatak koji mu služi kao dokaz da je tada tobože postojao srpski plemenski savez – napominje Klaić.

Svako selo zna kojoj državi pripada, a pašnjaci i šume su također vrlo pomno podijeljeni. Drugim riječima, trebali bi pravni historičari koji su poput Jankovića posudili za sebe neupotrebive kriterije iz društvenog i ekonomskog života voditi računa u prvom redu o političkom razvitku Južnih Slavena i tražiti trenutke kad se počela organizirati kod njih javna vlast.

Da tako čine, ne bi se moglo dogoditi da daju prednost Slovencima, Hrvatima, Srbima i Makedoncima, a da zapostave Bosnu u kojoj je, po svemu izgleda, stvorena politička vlast prije hrvatske ili srpske! – ističe Nada Klaić.

Klaić u nastavku svoje knjige ‘Srednjovjekovna Bosna – politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.) zaključuje: Međutim, nama je u ovom trenutku najvažnije da su spomenuti novi vidici primijenjeni na najstariju bosansku problematiku napokon omogućili da hrvatsku i srpsku maglu rastjeramo iz praskozorja bosanskog srednjovjekovlja.

(MiruhBosne)

Previous U čast istaknutog bosanskog naučnika Vladimira Preloga: 12. decembar, Dan nauke u FBIH
Next Domovini za rođendan: Tuzlanski učenici osvojili tri zlatne i jednu srebrnu medalju na takmičenja u SAD-u

You might also like

HISTORIJA

NEKE NAPOMENE O BOSANSKOM JEZIKU

  Za one koji uporno negiraju postojanje bosanskog jeziku treba da znaju da postoji ogromna arhivska građa kako u našim tako i stranim arhivima koja od ranog srednjeg vijeka spominje

HISTORIJA

Povodom stogodišnjice jedne od najvećih bitaka: U Sarajevu dvije memorijalne izložbe Čanakkale bitke

Povodom stogodišnjice jedne od najvećih bitaka u Prvom svjetskom ratu, bitke na turskom poluostrvu Galipolje kod grada Čanakkale, sarajevska galerija “Preporod” u saradnji sa Ambasadom Republike Turske organizuje memorijalnu izložbu

HISTORIJA

Bosna – Ilirska i gotska komponenta dominantnije od slavenske

„Goti u Bosni: da li su i koliko Goti preci Bošnjaka?“ bila je tema tribine koju je organizirao Forum bošnjačkih intelektualaca a uvodničari su bili prof.dr. Bisera Suljić- Boškailo i