Predstavljen ‘DIJAK’ – elektronska baza srednjevjekovnih bosanskih tekstova svjetovnog karaktera

Predstavljen ‘DIJAK’ – elektronska baza srednjevjekovnih bosanskih tekstova svjetovnog karaktera

 Platforma “Digitalni jezički anotirani korpus (DIJAK)”, predstavljena je danas na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a sadrži bazu srednjevjekovnih bosanskih tekstova svjetovnog karaktera: administrativno-pravnih i epigrafskih spomenika, izvještava Fena. 

Institut za jezik UNSA sa saradnicima Filozofskog fakulteta UNSA, među prvima je u regionu koji na takav način prezentira bosansko srednjevjekovno naslijeđe, a posebno što će bosanski elektronski rječnik poslužiti svim istražiteljima i društvenoj zajednici. 

DIJAK predstavlja pretraživu bazu koja je zamišljena kao elektronski rječnik koji čine dva potkorpusa: administrativno-pravni tekstovi (povelje, pisma, darovnice) i čiju je rječničku bazu sačinila Lejla Nakaš, i epigrafski tekstovi (zapisi na kamenu) i kolofoni, čiju je rječničku bazu sačinio Mehmed Kardaš.  
 
Po riječima Mehmeda Kardaša sa Instituta za jezik UNSA, navedena građa prezentirana je tako da funkcionira kao korpusni i frekvencijski rječnik: odabirom određene leme (natuknice) pojavljuje se kompletan popis njenih pojavnosti popraćen pripadajućim kontekstima. 
 
– Velika je vrijednost baze u tome što možete pronaći bilo koju riječ u tom korpusu, povelje ili natpise, a nakon toga se pojavi azbučni niz, te dobijate kompletnu listu riječi koje se javljaju u kontekstu, te kada i gdje je nastao traženi dokument – kazao je Kadraš. 
 
Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić, naglašava da je DIJAK nezaobilazna platforma za sve koji se zanimaju za kulturu, historiju i baštinu srednjevjekovne Bosne, a posebno za jezik i književnost, te pismenost i proučavanje historije jezika. 

– Danas smo u historijskom trenutku u kojem svjedočimo da smo obradili narodnu pismenost putem Instituta za jezik UNSA, i u digitalnom smislu smo zaokružili predstavljanje naše baštine, koje samo za sebe jeste rezultat, a ne samo polazna osnova za istraživanje – kazao je Hodžić. 
 
Svjetski slavisti, dodao je, ovom platformom će dobiti najviše. Mogu se upustiti u istraživanje bosanske baštine, ali prije svega zadovoljstvo je da je bosnistika, odnosno, historija jezika, dobila kroz platformu DIJAK, nezaobilaznu osnovu putem za istraživače. 
 
DIJAK je dostupan za istraživače na linku: https://www.e-bosanski.ba/dijak/ 

Previous Begić: Udarit ćemo pečat na Schmidtovu karijeru
Next Vlada FBiH: Potpisan ugovor o izgradnji brze ceste Prača – Goražde u vrijednosti od 8,5 miliona KM

You might also like

BAŠTINA

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1. februara 1888. godine

Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim

BAŠTINA

Vranduk dio manifestacije ‘Noć tvrđava’

Muzej grada Zenica priključit će se u petak, 29. aprila inicijativi obilježavanja međunarodne regionalne manifestacije “Noć tvrđava”, koja će se tog dana obilježavati u 40 gradova u tri države. Kako

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Internacionalni Univerzitet u Goraždu – Diplome dobilo 36 studenata, najavljene stipendije za studente iz BPK Goražde

Diplomu bachelora psihologije danas su u svečanoj atmosferi na Internacionalnom univerzitetu Goražde primile Ramela Murselji i Nejra Merkez. Djevojke iz Goražda ponosne su što su u svom gradu imale priliku