Sarajevo: Predstavljen treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

Sarajevo: Predstavljen treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

U Sarajevu je u srijedu predstavljen treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo. Katalog je stručno obradio Hamza Lavić, a riječ je o zbirci rukopisa Mehmeda Teufika Okića, jednog od najobrazovanijih islamskih učenjaka u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austrougarske vladavine.

Ideja o objavljivanju Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo.

Na promociji upriličenoj u Bošnjačkom institutu – Fondacije Adil Zulfikarpašić govorili su autor Kataloga i arhivista u Gazi Husrev-begovoj biblioteci Hamza Lavić, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent Ahmed Zildžić, te Osman Lavić i Lejla Kodrić-Zaimović.

Hamza Lavić kazao je za AA kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.

“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića”, rekao je Lavić.

Napomenuo je kako najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma.

“Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.

Ismeta Džigal-Berkovac, viša arhivistica i v.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo, napomenula je kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je Džigal-Berkovac.

Inače, prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog, posljednjeg u seriji, toma Kataloga planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.

Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).

Previous Tuzlanski kanton: Jesenja sjetva za 15,34% veća u odnosu na sjetvu u 2021. godini
Next Na današnji dan 1341. godine prvi put se u pisanim izvorima spominje bosanski vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci

You might also like

HISTORIJA

Tri autora dočarala život Ilira u enciklopediji “Magični svijet Ilira”

Iz štampe je izašla enciklopedija “Magični svijet Ilira”, historija zaboravljene civilizacije, profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amre Šačić Beća i Salmedina Mesihovića, te predsjednika Strukovnog udruženja “Bathinvs” Edina Valetovca. U

KULTURA I UMJETNOST

Godišnjica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine: Čuvar tri miliona eksponata

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 135. godišnjicu od osnivanja. Rođendan proslavlja cjelodnevnim programom od 10 do 22 sata, a ulaz za posjetioce je besplatan. Uz stalne izložbene postavke na

KULTURA I UMJETNOST

Kujundžijsko-zlatarski zanat kao kulturna baština u Brusa bezistanu (VIDEO)

“Kujundžijski-zlatarski zanat” naziv je izložbe i stalne postavke autora Moamera Šehovića, višeg kustosa, koja je otvorena danas u Brusa bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva, javlja AA. Posjetitelji imaju priliku da pored