Fethu-Mekke – Dan povratka u Mekku

Fethu-Mekke – Dan povratka u Mekku

Dvadesetog dana ramazana, osme godine po Hidžri, 630. godine po rođenju Isaa a. s., Muhammed, a.s. sa vjernim sljedbenicima ashabima pobjedonosno se vratio u rodnu  Mekku.

Oslobođenje Mekke najčešće se naziva Fethul Ekber, najvećom i najjasnijom  pobjedom tevhida.

Nakon oslobođenja Mekke,  grada u kojem su Ibrahim, a.s. i njegov sin Ismail, a.s. podigli časni hram Kabu, ovom blagoslovljenom gradu u kojem je započela objava Kur’ana, u kojem je rođen Muhammed, a. s.  vraćen je drevni status središta tevhida, stjecišta istine, kuće mira, sigurnosti i slobode. 

Oslobođenje Mekke jedan je od najznačajnijih događaja za cijelu muslimansku povijest i ono nema samo vojno-politički, već i moralno-etički i vjerski značaj.  Oslobođenjem Mekke nisu samo okončane vojne aktivnosti protiv mekanskih idolopoklonika, nego su stvorene pretpostavke za efikasno suprotstavljanje svjetskim velesilama Bizantiji i Perziji, ali i privedene kraju aktivnosti na izgradnji duhovno i moralno jakog muslimanskog društva i države.

Rušenjem kipova oko Kabe Muhammed, a.s., vraća Kabu njezinoj prvotnoj, primordijalnoj namjeni i svrsi da svjedoči i ukazuje na Allahovu jedinost, ali istovremeno oslobađa čovjeka od idolopoklonstva, od ponižavajućeg obožavanja i klanjanja bilo čemu ili bilo kome stvorenom.

Bilalovo učenje ezana, također, proklamira Allahovu jedinost, pokornost i predanost Božijeg Poslanika, s.a.v.s., svome Gospodaru, ali i slobodu i ravnopravnost među ljudima, jer jučerašnji rob kojem nisu davali ni pravo na život obznanjuje najviše istine vjere i time  usmjerava ponašanje drugih.

Deset hiljada ashaba slijedilo je Poslanika Muhammeda, a.s. u ovom jedinstvenom i neponovljivom vojnom pohodu. Vođa idolopoklonika, Ebu Sufjan bio je zarobljen u izviđanju sa svoja dva pratioca. Poslije izgovaranja šehadeta i primanja islama, vratio se u Mekku i obratio se Mekelijama riječima: ,,O družino moja, danas se nikako ne možete suprotstaviti  Muhammedu i njegovoj vojsci. Svi oni koje uzmem pod svoju zaštitu u moju kuću, koji se sklone u harem Kabe i ko ostane u svojoj kući, -bit će sigurni.”

Muhammed a. s. je sa svojom vojskom ušao u Mekku sa sve četiri strane grada. Zloglasna Hinda obratila se svome mužu Ebu Sufjanu: ,, Evo, Muhammed održa svoje obećanje“, a Ebu Sufjan joj je na to odgovorio: ,,Muhammed ne osvaja kapije i avlije već ljudska srca i duše”.

Kada je Božiji poslanik došao do Kabe, učio je obilazeći oko nje sedam puta suru Feth. Nakon otvaranja Kabe, Muhammed, a.s. je naredio da se lažna božanstva od kamena i kipova unište. Nakon toga je proučio šehadet i obratio se Kurejšijama riječima: ,,Idite, svi ste slobodni”.

Poslije oslobođenja Mekke i njenog čišćenja od idola, mekanski idoli više nisu božanstva nego spomenici, i svjedočanstva, ljudskog primitivizma i siromaštva iznutra i barbarizma i bezumlja izvana. To Brodel jasno izražava: ,,Poslije Muhammedove misije nikada i niko se više nije uspio nametnuti ljudima za božanstvo.

Po Takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Fethu-Mekke pada u utorak 11. aprila 2023. godine

Previous Knjiga "Memoari iza bedema" Nedžada Abdića: Priče o 316 dana opsade Starog Viteza
Next Troje sudija Ustavnog suda BiH u izdvojenom mišljenju napisalo: “Miješanje visokog predstavnika u Opće izbore 2022. je nečuveno”

You might also like

BAŠTINA

Stari grad Srebrenik – Blago skriveno iza debelih zidina (Foto)

Kula je bila dom bosanskog bana Stjepana Kotromanića sve do njegove smrti… Stari grad Srebrenik (u Srebreniku ga zovu Gradina), prvi put se spominje 15. februara 1333. godine u ugovoru

DUHOVNOST

Gradonačelnica Sarajeva proslavila sa svojim sugrađanima najveći katolički blagdan

-Plato ispred Katedrale Srca Isusova u Sarajevu odisao je danas zajedništvom i prijateljstvom. U predivnoj atmosferi proslavila sam sa svojim sugrađanima najveći katolički blagdan Uskrs, uz darovanje uskršnjih jaja i

HISTORIJA

Na današnji dan otvoren je Ajas-pašin dvor u Sarajevu, današnji hotel ‘Central’ (FOTO)

Ajas-pašina džamija koja je izgorjela kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo 1697. godine. Ubrzo je obnovljena, međutim ponovno je stradala u požaru koji je izbio u Latinluku 1879. godine. Nakon