Inzko upozorio UN da je stabilnost Bosne i Hercegovine ugrožena separatističkom politikom i blokadama

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko upozorio je danas Vijeće sigurnosti UN-a kako je stabilnost Bosne i Hercegovine ugrožena stalnim prijetnjama secesijom, kao i blokadama, što ne doprinosi pomaku zemlje i poboljšanju života građana.

Sve dobro poznate probleme u toj zemlji pandemija koronavirusa dodatno je pogoršala, istaknuo je Inzko u izvještaju o stanju u BiH.

“Pandemija je otkrila dugogodišnje probleme u Bosni i Hercegovini, u kojima su određeni političari slijedili svoje podjele političkih planova nauštrb jedinstvene borbe za suzbijanje širenja virusa i njegovog utjecaja na ekonomiju. Kriza ponovo razotkriva ogromnu ovisnost zemlje o međunarodnoj pomoći, što naglašava neuspjeh određenih nacionalističkih političkih elita da se usredotoče na politike i pitanja koja su zaista bitna za građane zemlje”, navodi se u Izvještaju.

Inzko je na stajalištu da opasnosti što ih proizvodi promoviranje separatističke politike u Republici srpskoj nisu nestale, a u međuvremenu su se pojačale napetosti zbog upornih zahtjeva HDZ BiH za izmjenama izbornog zakona kojima se protivi bošnjačka strana, odnosno Stranka demokratske akcije (SDA).

“Nakon desetljeća pozitivne reintegracije zemlje dinamika se promijenila, a centrifugalne političke snage pokušavaju unazaditi reforme i napredak”, kazao je Inzko pred članovima Vijeća sigurnosti UN.

Podsjetio je kako državni nivo vlasti odavno ne funkcionira kako bi trebalo zbog zloporaba mehanizama koji omogućavaju blokiranje rada i donošenja odluka u ključnim tijelima, a sada se to preslikalo i na Federaciju BiH, koja još nije dobila novu vladu iako su izbori provedeni prije dvije godine.

HDZ BiH dogovor o toj vladi uslovljava izmjenama izbornog zakona, a SDA odbija popustiti pod tim pritiskom. Inzko je Vijeću sigurnosti BiH problem oko izmjena izbornog zakona BiH opisao kao sukob između dva koncepta “legitimnog predstavljanja”, odnosno etničkog modela i onog koji bi, uz prava pripadnika konstitutivnih naroda, jamčio i ona pripadnika etničkih manjina te osoba koje se ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.

Promjene izbornog sustava, kako sugerira Inzko, morale bi obuhvatiti ne samo provedbu jedne presude Ustavnog suda BiH, na čemu inzistira HDZ BiH, nego i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje su utvrdile diskriminacije unutar izbornog sustava.

Austrijski je diplomat ocijenio kako će to biti teško pomiriti dodajući kako je poseban problem izostanak konstruktivnog dijaloga kojim bi se razlike otklonile. Posebno žali jer je prilika za to propuštena nakon što su lideri HDZ BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović u junu postigli dogovor o izbornim pravilima za Mostar, no pozitivna atmosfera koja je tada stvorena vrlo brzo je nestala, a sukobi su se zaoštrili.

Upozorio je i na činjenicu da neki politički lideri u zemlji “vješto manipuliraju” razlikama u međunarodnoj zajednici ne bi li lakše ostvarili svoje ciljeve, a kao primjer naveo je pritiske da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR) te eliminira troje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, na čemu posebno inzistira član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a u tome ima i potporu HDZ BiH.

Inzkovo je stajalište kako to nipošto ne bi trebalo dopustiti jer su ove institucije kako su sada ustrojene, a posebno Ustavni sud jedina stvarna brana potezima koji bi mogli ugroziti mir i stabilnost Bosne i Hercegovine odnosno njen ustavni poredak.

Visoki predstavnik upozorio je i na činjenicu da Dodikove izjave kojima status Rs povezuje s Kosovom imaju potporu u državnom vrhu Srbije, pri čemu je jasno prozvao sadašnjeg srbijanskog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina.

(MiruhBosne/BHRT)