Izetbegović govorio o bosanskoj historiji, Dodiku to prilično zasmetalo

Izetbegović govorio o bosanskoj historiji, Dodiku to prilično zasmetalo

“Dio međunarodne zajednice želi napraviti ustupke Srbiji da bi je odvukli od utjecaja Rusije i Putina, da bi je pridobili za sebe. Oni to rade na naš račun, na račun malih naroda poput Bošnjaka, poput Crnogoraca, Kosovara. Potrebna nam je podrška i islamskih zemalja u zaustavljanju progona, poniženja i dvostrukih standarda” – kazao je predsjednik SDA – Stranka demokratske akcije Bakir Izetbegović u razgovoru za televiziju Al Arabiya.

Prenosimo dio intervjua te reakciju na isti od strane Milorada Dodika.

-Bosna i Hercegovina je zemlja stara preko hiljadu godina – istakao je Izetbegović na početku razgovora. U njoj su uvijek obitavale različite vjere, to je njena karakteristika. Podsjetio je na postojanje različitih crkvi u Bosni u srednjem vijeku ističući znaj Bosanske crkve, koja je bila pod udarima Vatikana i Bizantije te se potom, zbog sličnosti s islamom ‘utopila’ u isti.

-Prije 400 godina, 500 godina, 700 godina.. niko se u Bosni i Hercegovini nije zvao ni Srbinom ni Hrvatom. Postojali su i pravoslavci i katolici, ali smo svi bili Bosanci, odnosno Bošnjani. Sa odlaskom Turaka, počeo je lov na duše ljudi, kazao je Izetbegović.

-Srbija i Hrvatska su počele sa propagandom, da katolike nazivaju Hrvatima, a pravoslavce Srbima.

Izetbegović je kazao je sve praćeno pokušajima da se Bosna i Hercegovina podjeli između susjednih zemalja.

-To je neki usud koji jako dugo traje u Bosni i Hercegovini. Naveo je da smo svi mi bosanski narod ‘genetska braća’ i da stvari dosta dobro funkcionišu kad se susjedi ne miješaju u odnose.

-Vi ne biste mogli ovdje prepoznati ko je ko kada dođete u Bosnu i Hercegovinu. Mi svi isto izgledamo, isto govorimo, slično se ponašamo. Dakle, možemo dobro da funkcionišemo. I Bosna i Hercegovina se stalno nalazi između toga – da bude simbol zemlje koja može dobro da funkcioniše, gdje različite vjere i kulture žive zajedno, prepliću se. Ili, pak, da bude mjesto sukoba kada to strane sile urade Bosni i Hercegovini. U ovome času imamo mir .. razvija se turizam, ekonomija napreduje. S druge strane, političari koriste prisutne emocije nakon rata, neke želje da se postignu ratni ciljevi. Izetbegović ističe da smo danas ‘između jednog pomirenja na nivou naroda i stabilizacije odnosa, i sebičnosti političara koji kvare te odnose’.

Na ovaj intervju danas je reagovao i predsjednik manjeg BH entiteta, Dodik. Mediji prenose njegovu izjavu iz I. Sarajeva (prije dolaska u glavni grad i današnjeg razgovora sa partnerima iz tzv. Trojke).

“Bakir se tamo izlagao da nije bilo Srba i Hrvata, nego samo njegovi Bošnjani i zamišlja istoriju kako mali Đokica što zamišlja istoriju (mali Đokica je termin kojim se želi okarakterisati osoba sklona izmišljanu i laganju) . Jedan običan lažov, skrnavljenje istorije. Kako dalje kada postoje jasni istorijski podaci o tome. Zašto nas tjerate da pričamo o tome svaki dan. Nisam ja istoričar, niti je to Bakir. Ova zemlja je nemoguća, nemoguće je da se nađe minimalni konsenzus o bilo čemu. Ne zaslužuje da se sjedi u kancelariji s njim”, rekao je Dodik i dodao kako neće dobiti Rs i da je ona to što jeste.

Previous Ode i Sarajevo pod koncesiju
Next Novo finale za najbolju bosansku plivačicu

You might also like

NAŠI DANI

Udruženja žrtava: U kakvoj to zemlji živimo, gdje poštovaoci presuđenih ratnih zločinaca imaju policijsku zaštitu

(Patria) – U čije ime i na osnovu kojih sigurnosnih pokazatelja je ministrici kulture i sporta dodijeljena policijska zaštita? Ko je to i na koji način prijetio ministrici Sanji Vlaisavljević?,

SPORT

Sarajevo: Revijalnom utakmicom i nizom aktivnosti obilježena 30. godišnjica ubistva Želimira Vidovića Kelija

Nizom prigodnih aktivnosti obilježena je trideseta godišnjica smrti Želimira Vidovića Kelija, proslavljenog fudbalera FK Sarajeva, javlja AA. Danas se navršavaju tri decenije od smrti bivšeg fudbalskog asa Sarajeva i reprezentativca

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Skok bez aplauza, cvijeće u Neretvi: Obilježena 29. godišnjica rušenja Starog mosta

Simbolično, kao i svih minulih godina, uz zvuk sirene koja je u vremenu agresija predstavljala opasnost od granatiranja, bacanje cvijeća u rijeku Neretvu i skok bez aplauza, obilježena je 29.