Izložbom ‘Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)’ otvoren Muzej bosanskog kraljevstva

Izložbom ‘Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)’ otvoren Muzej bosanskog kraljevstva

”Muzej bosanskog kraljevstva“ otvorio je sinoć prvu muzejsku postavku “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)” autora dr. Enesa Dedića, javlja AA.

Izložba obuhvata vremenski period od 1189. do 1461. godine i prati transformaciju banovine u kraljevinu Bosnu kroz povelje njenih vladara i vlastelina, napisane u Bosni.

Postavka obuhvata: Povelju Kulina bana Dubrovčanima, (1189.), povelju bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca (1333.), Povelju bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima (1367.),Povelju kralja Tvrtka I Dubrovčanima (1378.), Povelju kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima (1397.), Povelja kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici (1382.), Povelju kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja (1399.), Povelju vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala (1419.), Povelju kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika, (1444.) i Povelja kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku (1461.).

Slika može predstavljati 3 osobe, ljudi stoje i na otvorenom

Izložba je trajno postavljena na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu, ali će i nomaditi u sve krajeve Bosne i Hercegovine i svijeta.

Otvorenjem izložbe “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)” autora dr. Enesa Dedića, “Muzej bosanskog kraljevstva“ je otvoren za javnost. Izložba trajno ostaje na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu i građani istu već od danas mogu posjetiti.

“Veoma sam sretan što smo imali priliku prezentirati naš rad i izložbu ‘Povelje bosanskih vladara I vlastelina’. Ovo je tek prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli. Mnogo rada je ispred nas, a naš entuzijazam da idemo dalje još jači. Nakon mnogo truda i rada sada imamo i povratnu informaciju javnosti. Građani su oduševljeni našom inicijativom, a upravo to je i bio naš motiv, da svakodnevnici i građanima približimo historiju, da premostimo jaz između nauke i građana. Danas imate mogućnost pročitati šta piše u nekoj od navedenih povelja i sami doći do svojih zaključaka bez posrednika i stvoriti vlastiti stav o tome”, rekao je Adnan Hajrulahović, voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva.

Povelje bosanskih vladara i vlastelina srednjega vijeka predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine današnje Bosne i Hercegovine.

Slika može predstavljati 7 osoba, ljudi stoje i na otvorenom

“Njihov značaj iz današnje perspektive je višestruk. Ovi dokumenti nude širok spektar podataka o jednoj minuloj epohi i državi, ukazuju na sve elemente onovremene bosanske državnosti, političkim, privrednim, ekonomskim i kulturnim sistemima. Pojedine povelje su sadržajnije, značajnije i svečanije, neke su u javnosti postale iznimno poznate, druge potpuno zapostavljene. Zajednička karakteristika im je da su to glasovi bosanskih banova, kraljeva, vlastelina, odnosno bosanskog naroda srednjega vijeka”, kazao je autor izložbe Dedić.

Dodao je kako s obzirom na to da je tokom pet stoljeća opstojnosti bosanske države, sačuvano samo nekoliko procenata od ukupnog broja sačinjenih povelja, neminovno je preživjela slova, riječi, rečenice i poruke danas poštovati, interpretirati i ispravno razumjeti.

”Produkti bosanskih kancelarija su pisani staroslavenskim jezikom, od tadašnjih susjeda nazivanim i bosanskim jezikom. Ćirilično pismo bosanskih povelja pokazuje jasne osobenosti svojstvene bosanskim kancelarijama, ali prema uzusima današnjih društvenih normi prisutan je ozbiljan problem u njegovoj percepciji. Povelje pisane latinskim jezikom odražavaju snažnu inkorporiranost Bosne u jedinstvenu feudalnu evropsku kulturološku matricu. Približiti ove pisane riječi našim današnjim i budućim generacijama se nameće kao neminovan korak u razumijevanju bosanskohercegovačke historije, baštine i elemenata identiteta”, kazao je Dedić.

Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević na otvorenju izložbe kazao je kako je sretan zbog prilike da podrže sjajnu ideju i budu dio značajnog projekta za Bosnu i Hercegovinu.

Slika može predstavljati na otvorenom

”Mislim da je prostor Starog grada Ostrožac, sa svim svojim potencijalima, pravo mjesto za jedan ovakav segment njegovanja bosanske historije i da će Muzej bosanskog kraljevstva biti od velike koristi. Naš odnos prema domovini i zavidnom kontinuitetu državnosti Bosne moramo itekako graditi, produbljivati i naravno, biti ponosni na njega“, rekao je Ogrešević.

Previous Hobi 'pretočen' u umjetnost – Umjetničke slike od kamenčića Irfana Rustempašića
Next Obilježeno stradanje Bošnjaka u živom štitu na Crnom Vrhu, Prozor

You might also like

BAŠTINA

Predstavljena interaktivna maketa iz Osmanskog perioda: Virtuelna šetnja kroz staro Sarajevo

Prezentacija projekta “Interaktivna maketa Sarajeva iz osmanskog perioda” upriličena je danas u Muzeju Sarajeva, a u cilju omogućavanja posjetiocima Muzeja putovanje kroz vrijeme do osmanskog perioda, virtuelne šetnje kroz te građevine i

BAŠTINA

Restauriran solarni sat u Mostaru

Nakon restauracije, solarni sat na zidu džamije hadži Memije Hadžiomerovića u mostarskoj mahali Cernica, u subotu 31. 10. pred podne namaz, kratkom svečanosti predstavljen je široj društvenoj zajednici. Radi se

KULTURA I UMJETNOST

Sarajevo: Otvorena izložba ‘Vlade Divac – od Prijepolja do Springfilda’

U sklopu projekta „Muzejske priče“ gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka u obnovljenoj impresivnoj zgradi Olimpijskog muzeja i nekadašnji reprezentativac Jugoslavije, bivši košarkaš NBA lige, slavni Vlade Divac  otvorili su izložbu.   Ova