Javna rasprava: Sutorina nije izmišljena već zaboravljena priča

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine organizovala je javnu raspravu o pitanju statusa Sutorine povodom Prijedloga rezolucije o Sutorini, koji je predložio zastupnik Denis Bećirović, na kojoj je poručeno da BiH sa Crnom Gorom želi graditi iskrene i prijeteljske veze, ali da bi se nastavilo tim putem u budućnosti jako je važno da se imaju čisti računi.

Prema Prijedlogu rezolucije, neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocjenjuje se Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH početkom novembra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih tijela Bosne i Hercegovine trajno ostati u Crnoj Gori.

Također, u Prijedlogu rezolucije poziva se Zastupnički dom PSBiH  da odbije sadašnji Prijedlog ugovora o državnoj granici, te da ga vrati na ponovno razmatranje Vijeću ministara BiH.

Na javnoj raspravi učestvovali su članovi PSBiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH – Državne komisije za granice, Ministarstva pravde BiH i Ustavnog suda BiH.

Na skupu su učestvovali i pravni stručnjaci sa univerziteta u Bosni i Hercegovini, predstavnici građana…

Sutorima u srcima i umovima

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić podsjetio je da je pitanje u vezi sa Sutorinom pokrenuto prije četiri mjeseca.

Kako je kazao, Sutorina nije izmišljena nego zaboravljena priča.

“Protivpravno uzeta Sutorina je dovoljni osnov da mi možemo da tražimo od Crne Gore njen povrat. Ako se to ne bude moglo postići, ako Crna Gora ne bude imala sluha i ne bude imala prijateljsku sklonost, ali da sa svoje strane razumije argumente BiH nakon ozbiljne elaboracije, onda će se stvar najvjerovatnije morati razrješiti pred Međunarodnim sudom”, poručio je Kurtćehajić.

Prema njegovim riječima, za Bosnu i Hercegovinu jedino može biti negativno to što su bh. vlasti čekale ovoliko dugo i nisu pokazale zainteresovanost za taj problem.

“Ono što mi trebamo uraditi jeste da se usvoji rezolucija Denisa Bećirovića, da se Sutorina vrati na jako ozbiljno razmatranje. BiH mora državotvorno ustati da traži ono što je njeno”, kazao je Kurtćehajić.

Pojasnio je da CG nikada od Parlamenta BiH nije dobila saglasnost za prostor Sutorine.

“Sutorina svakim danom sve više ulazi u srce i umove naših ljudi i oni neće dozvoliti da se to da Crnoj Gori. Ako mi damo Sutorinu Crnoj Gori je li mislite da će nama Hrvatska ili Srbija išta aminovati i da će ići po kriterijima s kojima smo mi to dali Crnoj Gori? Mi ništa nećemo dobiti od naših susjeda ako ne budemo pravno mogli da se izborimo za to”, kazao je Kurtćehajić.

Poručio je da se BiH mora boriti za ono što je njeno.

Transkript sa javne rasprave, kao i prijedlozi i sugestije koje se u roku dostave Ustavnopravnoj komisiji Zastupničkog doma PSBiH, bit će proslijeđeni Zastupničkom domu PSBiH na razmatranje, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

(AA/NAP/mb)

Previous Oživljena nakon 260 godina: Saburina kuća u Sarajevu govori o veličini naših predaka
Next Uspjesi Bašića i Džumhura će popularizovati tenis u Bosni i Hercegovini

You might also like

NAŠI DANI

Deutsche Welle o Njemačkoj – Deset vijesti iz zemlje koja puca po šavovima

Fali nastavnika, majstora, medicinara, lijekova nema, vozovi kasne, digitalizacija je spora, kao i borba protiv klimatskih promjena. Ovo nisu vijesti iz trećeg svijeta, nego samo iz poslednjih mjesec dana iz

NAŠI DANI

Građani ispred ambasade SAD-a u Sarajevu

Preko puta zgrade Američke ambasade u Sarajevu jutros oko 10 sati počeli su protesti grupe građana povodom aktuelne političke situacije u našoj zemlji. Okupljanje se održava u organizaciji grupe građana

NAŠI DANI

Krajina: Komšije se same povezale mostom; izgradili ga za dvije sedmice

O tome da se zajedništvom i solidarnošću mogu realizovati kvalitetni projekti od velikog društvenog značaja, svjedoči primjer mještana sela Mekanovići, Mašinovići i Dolovi, nadomak Velike Kladuše, koji su vlastitim snagama