Muzej Sarajeva pod opsadom je među top 5 turističkih atrakcija glavnog grada

Muzej Sarajeva pod opsadom je među top 5 turističkih atrakcija glavnog grada

Muzej Sarajeva pod opsadom, iako je svoja vrata otvorio prije tek nešto više od dva mjeseca, bilježi značajan broj posjeta iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te je već uvršten među top 5 turističkih atrakcija glavnog grada BiH, javlja Anadolija.

Kustos muzeja Nedim Mehić podsjetio je u izjavi za Anadoliju kako je muzej svečano otvoren simbolično 5. aprila, na dan početka opsade grada Sarajeva, odnosno 31. godišnjicu od početka najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji ratovanja.

Koliko je ovakva ustanova bila potrebna gradu Sarajevu potvrđuje podatak da je za nešto duže od dva mjeseca rada ovaj muzej na TripAdvisoru, najpopularnijoj svjetskoj stranici koja se bavi recenzijama odredišta i atrakcija, zauzeo visoko četvrto mjesto u gradu Sarajevu.

“Muzej je uspješno otvorio svoja vrata, radi vrlo dobro, može se čak reći i odlično, s obzirom da je tek otvorio svoja vrata”, istakao je Mehić, te dodao:

„Imamo veliki broj domaćih gostiju, posebno učenika. Organizovano nam dolaze škole, što je jako pohvalno i hvala nastavnicima i profesorima. Kultura sjećanja živi. Učenici čak dolaze i samoinicijativno, da posjete, da nauče, nešto im objasnimo. Neki čak i znaju puno toga.”

Na pitanje kakva je reakcija građana Sarajeva na to da u gradu konačno postoji muzej koji tematizira opsadu, Mehić odgovara:

“Građani Sarajeva također dolaze u velikom broju, imamo i one koji dolaze sa svojim pričama, sa svojim predmetima iz rata koje ostavljaju u ovom muzeju”.

– Više stotina priča, više od hiljadu predmeta

Prema podacima uposlenika, više stotina građana Sarajeva je za svega nekoliko mjeseci došlo u muzej kako bi ispričali svoju priču i “ostavili je muzeju”. Više od hiljadu različitih predmeta su ostavili da se čuva kao muzejski eksponat.

“Građani Sarajeva koji posjećuju muzej upućuju nam čestitke i zahvalni su što je napokon otvoren ovakav muzej”, dodaje Mehić, napominjući da i dalje ljudi pristižu i donose predmete.

“Nedavno je telefonirao čovjek, kazao je da je čisteći podrum našao staru peć kojom se grijao tokom rata i odlučio je da je pokloni muzeju”, priča Mehić, a to je samo jedan u mnoštvu primjera.

– Poziv Zvizdiću da posjeti muzej

Mehić je prokomentarisao i nedavni poziv Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Vladi Kantona Sarajevo za osnivanje muzeja o opsadi i odbrani Sarajeva pod nazivom 1.425.

Navodi kako je i za njih bilo pomalo iznenađujuće to da zvaničnici nisu upoznati s tim da takav muzej već djeluje u Sarajevu.

“Malo je ‘tužno’ što nisu znali da muzej postoji, iako je bilo javno otvorenje kojem je prisustvovala i gradonačelnica Sarajeva. U suštini, ono što je gospodin Zvizdić opisao ovdje već postoji i mi svakodnevno dodajemo nove stvari”, kaže Mehić, te dodaje: “Ovaj muzej se sam finansira, finansira ga udruženje. Mi nemamo neku veliku podršku, tako da pozivamo zvaničnike da nas podrže, da dođu i obiđu muzej. Pozivamo i gospodina Zvizdića da dođe u muzej.”

Poručuju kako im je trenutno najprioritetnije riješiti problem vanjske fasade.

Upitan da prokomentariše nedavne izjave predsjednika RS-a Milorada Dodika u kojima je čak negirao opsadu Sarajeva, Mehić podvlači kako njegove izjave nije potrebno komentarisati.

“Znaju se činjenice, poznate su presude iz Haga i domaćih sudova, zna se tačno kroz šta su prolazili građani Sarajeva”, poručuje Mehić.

Muzej Sarajeva pod opsadom, u Jelićevoj ulici, u blizni Sarajevske katedrale, prostire se na oko 130 kvadratnih metara površine, podijeljen je na devet manjih i jednu veću prostoriju, u kojima tematski obrađuje sve ono kroz šta su prošli građani Sarajeva tokom najduže opsade u novijoj historiji modernog ratovanja tematski obrađuje oblasti.

Tako posjetioci muzeja imaju mogućnost vidjeti sve ono što je obilježilo opsadu, između ostalog, kutak odvojen Sarajevskom ratnom tunelu, Masakru na Markalama, mogu vidjeti kako je izgledala jedna školska učionica, bolnička soba, fotografska radnja, brijačnica, pekara, kako su se obavljale druge djelatnosti. Tu su brojne druge teme, kao što su red za vodu, red za hljeb, “pazi snajper”, izbor za miss opkoljenog Sarajeva. Poseban fokus stavljen je i na kulturu i kulturna dešavanja tokom opsade koja su Sarajlijama davala posebnu snagu. Posjetioci također tokom obilaska imaju mogućnosti pogledati i značajnu audio-vizuelnu dokumentarnu građu, dokumentarce o opsadi Sarajeva.

https://twitter.com/i/status/1670751658878328839

Previous Maglaj: 31. godišnjica strijeljanja 18 bošnjačkih civila na Starom željezničkom mostu
Next Nisvet Dizdarević pješači od Pariza do Srebrenice: Moram obići i mjesta zločina usput. Moram naše heroje obići

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Dubravko Lovrenović: Intervju iz 2014. godine

Istaknuti bosanskohercegovački akademik Dubravko Lovrenović preminuo je jutros u Sarajevu. Profesor Lovrenović rođen je u Jajcu 1956. godine. Filozofski  fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju završio je 1979. godine,

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Zločin za koji niko nije odgovarao: Tuzlanski konvoj spasa postao je konvoj smrti i užasa

Kada su jedinice HVO-a 4. juna 1993. godine na prilazima u Novom Pazaru, kod Nove Bile, u naselju Rankovići napale, kako su ga nazvali “Tuzlanski konvoj spasa”, konvoj spasa postao

HISTORIJA

Povratak kralja: Radovi na spomeniku kralja Tvrtka I privode se kraju

U prvoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj ljevaonici akademskog kipara Ante Jurkića u Donjoj Tramošnici privode se kraju radovi na monumentalnom spomeniku kralja Tvrtka koji treba biti postavljen u studenom/novembru ispred zgrade Predsjedništva