Rimski most na Kožetini – Ustikolina
Na ušću Gabelskog potoka u rijeku Drinu, na desnoj obali rijeke Drine, u mjestu Kožetin nalazi se stari kameni most, koji je poznat pod nazivom Rimski most.
Historijski i kulturni značaj ovog mosta je prepoznala Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te je most na Kožetini u Ustikolini 2005. godine proglasila nacionalnim spomnikom.
Most je udaljen 4 km nizvodno od Ustikoline. Smatra se da je nastao u kasnim stoljećima srednjeg vijeka, dakle još prije dolaska Osmanlija na naše prostore.
Most je sagrađen na strmom terenu i njegova sadašnja dužina iznosi oko 10 metara. Izgrađen je od blokova lomljenog kamena različitih dimenzija. Temeljen je direktno na priobalnim stijenama iznad potoka. Svod mosta je polukružan i urađen od grubo obrađenih, ali prilično pravilnih komada krečnjaka. Nema nikakve dekoracije, niti natpisa. U gruboj građevinskoj tehnici vidljiva je samo sekundarna kamena plastika koja je izražena isticanjem završnog reda ploča postavljenih oko 10 cm preko čeonog zida.
Na mostu nema ograde, niti elemenata na osnovu kojih bi mogla da se utvrdi moguća rekonstrukcija ranijeg izgleda. I danas most dobro očuvan, sačuvan u izvornom obliku, nalazi se na dijelu karavanskog puta koji je išao desnom obalom Drine.
(turizam-bpk.ba)
You might also like
STARI GRAD SREBRENIK (FOTO)
Samo 5 kilometara istočno od centra grada Srebrenika, nalazi se Stari grad Srebrenik – Tvrđava Gradina, koji se prvi put spominje 1333. godine u povelji Bana Stjepana II Kotromanića. Tu je rođen
Kujundžijsko-zlatarski zanat kao kulturna baština u Brusa bezistanu (VIDEO)
“Kujundžijski-zlatarski zanat” naziv je izložbe i stalne postavke autora Moamera Šehovića, višeg kustosa, koja je otvorena danas u Brusa bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva, javlja AA. Posjetitelji imaju priliku da pored
Mostar: Prije 15 godina svečano otvoren obnovljeni Stari most
Na današnji dan prije 15 godina svečano je otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru. Arhitekta mosta, podignutog sredinom 16. vijeka, bio je osmanski graditelj Hajrudin. Izvođenje gradnje povjereno je Bošnjaku