Sarajevski sajam knjiga: Nagrada za najbolji izdavački poduhvat pripala je izdavačkoj kući Libris za štampanje izabranih djela Derviša Sušića

Sarajevski sajam knjiga: Nagrada za najbolji izdavački poduhvat pripala je izdavačkoj kući Libris za štampanje izabranih djela Derviša Sušića

Centar Skenderija prethodnih dana bio je domaćinom svim onim koji vole knjige.

Posjetioci koji su prolazili nekoliko dana kroz veliku dvoranu “Mirza Delibašić”, moglo se vidjeti, bili su veoma zadovoljni. Sarajevski sajam knjiga je u ponedjeljak u večernjim satima zatvorio vrata za posljednjim posjetiocima. Organizatori Sajma su također zadovoljni i obećavaju da će se potruditi da naredni sajam bude još bolji.

Dodijeljene su i nagrade najuspješnijim izlagačima u šest kategorija. Žiri koji je radio u sastavu Benjamin Isović (predsjednik), Sulejman Bosto i Almir Kurt, odlučivao je o nagradama.

Tako je najboljim izdavačem/nakladnikom godine proglašen Art Rabic d.o.o. iz Sarajeva, a Goran Mikulić, direktor, koji je kao izdavač već navikao na sajamske nagrade, jer je iz godine u godinu Rabic imao najljepšu knjigu, postigao najveći izdavački poduhvat ili bivao najboljim urednikom, kazao je:

– Ovo je prije svega nagrada za autore, koji su sa mnom sarađivali, za lektore, korektore, urednike, dizajnere, saradnike u štampariji… Njima velika hvala što su omogućili da dobijemo ovu nagradu. I još nešto moram reći, ovim poslom se bavim 24 godine, a proteklih desetak godina pokušavam ući u Udruženje izdavača, ali neće da me prime. Ne samo mene, nego još 40 mojih kolega. Neozbiljno je da Udruženje ima samo desetak članova.

Dobitnici Nagrade “Kemal Bakaršić” - Najbolji izdavač ove godine Art Rabic

Nagrada za najbolji izdavački/nakladnički poduhvat ove godine pripala je Libris d.o.o. iz Sarajeva za štampanje izabranih djela Derviša Sušića, izdanje 2017. Nagradu je preuzeo direktor Said Katica, koji je rekao:

– Počašćen sam i sretan što sam u ovom lijepom auditorijumu kao dobitnik nagrade. Očekivao sam nagradu, jer izdati 11 knjiga našeg velikog pisca, veliki je izdavački poduhvat, koji nije lahko uraditi, ni finansijski ni na bilo koji drugi način. Smatram da smo tokom 25-godišnjeg djelovanja naše izdavačke kuće, uradili još značajnih djela kao što su djela Gazalija u 9 tomova. Izdali smo još mnogo enciklopedija i važnih djela. Prvi put dobivamo nagradu, znači upornost se isplati.

Dobitnik nagrade za najbolji dizajn je Bor Dizdar za oblikovanje djela “Kameni spavač” – autentično i definitivno izdanje u izdanju Fondacije “Mak Dizdar”, urednik Gorčin Dizdar, izdanje 2017.

– Zahvaljujem u ime mog brata Bora, koji je dobio nagradu. I ja ću kao i ostali izdavači reći pomalo neskromno da smo je očekivali i nadali joj se. Potrudili smo se da “Kameni spavač” i Mak Dizdar dobiju onakav oblik koji su i zaslužili. Ovo je istovremeno nagrada za cijeli tim koji stoji iza ovog izdavačkog poduhvata. Posebno nam je čast jer prvi put učestvujemo na Sajmu. Treba pomenuti Rudolpha Kuclija, švicarskog umjetnika, čije ilustracije motiva sa stećaka krase ovo izdanje. Nadam se da smo ovim djelom pomjerili granice grafičkom dizajnu bh. izdavaštva. To je oblast koja je pomalo zanemarena u odnosu na druge zemlje, istakao je Gorčin Dizdar preuzimajući nagradu.

Nagradu za najbolju dječiju knjigu je dobila izdavačka kuća Lijepa riječ iz Tuzle, za slikovnicu “Olovka pustolovka”, autora Šime Ešića, urednik Hazim Karić, izdanje 2017.

Ešić je primio nagradu i zahvalio organizatorima Sajma što su prepoznali potrebu da se nagrađuju i dječije knjige.

On je pročitao jednu pjesmu iz ove knjige, kao što je naglasio, “da posjetioci vide je li je zaslužila”.

U petoj kategoriji nagrađen je najbolje uređen štand. Nagradu je dobila Hrvatska dječja knjiga. Kašmir Huseinović iz ove izdavačke kuće zahvalio je i rekao:

– Prvi sajam sam organizirao 2006. u Bologni i već tad sam shvatio da mi kao mala zemlja, pa bila to Hrvatska, Bosna i Hercegovina ili Srbija, bilo koja zemlja iz regiona, da bi bila prepoznata i vidljiva na Sajmu, mora imati uočljiv i prepoznatljiv štand. Jedna od najvažnijih stvari je dobra rasvjeta i dobra pristupačnost knjiga. Nadam se da se vidimo i sljedeće godine.

I još, prvi put ove godine ustanovljena je nagrada koju dodjeljuje Centar Skenderija za najposjećeniji štand na Sajmu, prema statističkim podacima. Dobitnik nagrade je štand Ambasade Kraljevine Saudijske Arabije, Kulturni centar “Kralj Fahd”. Nagradu je preuzeo Bender bin Klif, koji je kazao da je knjiga ta koja spaja narode, te zahvalio književnicima koji su bili na Sajmu, ali i žiriju i organizatorima.

Treba dodati da je, na 29. međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu, dodijeljena i Nagrada Fondacije “Kemal Bakaršić” laureatima Narcisu Saračeviću i Emini Adilović.

Bibliotekar Javne ustanove Biblioteka Sarajevo Narcis Saračević istakao je da nagrada za njega predstavlja veliku čast, ali i odgovornost da se u budućem angažmanu u bibliotekarstvu posveti propagiranju kulture čitanja knjiga te uvođenju novih tehnologija.

Studentica Emina Adilović kazala je da nagradu doživljava kao svjedočanstvo svih aktivnosti u posljednjih sedam godina te dokaz njenog zalaganja.

 

(Oslobođenje/MiruhBosne)

Previous Bivši tužilac za ratne zločine Srbije: U SREBRENICI JE BIO GENOCID I TAČKA
Next Godišnjica rođenja velikog pisca Meše Selimovića

You might also like

SANDŽAK

Dan školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku: Izbor jezika je i izbor vlastite kulture i identiteta

U opštinama regije Sandžak na jugozapadu Srbije 21. februar obilježava se kao Dan školstva na bosanskom jeziku. Svog prvog javnog časa na bosanskom jeziku, prije 11 godina u novopazarskoj Gimnaziji,

OTPOR BOSNE

‘Muzej veterana Dobrinje 92-95.’ svjedoči o odbrani Dobrinje, grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine

 “Muzej veterana Dobrinje 92-95.”, koji je zahvaljujući entuzijazmu i trudu Elvedina Puške otvoren 2020. godine, svjedoči o odbrani Dobrinje, grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Inicijator ideje za otvaranje “Muzeja

KULTURA I UMJETNOST

Kinoteka Bosne i Hercegovine ponosno čuva Picassov plakat za “Bitku na Neretvi”

  Kinoteka BiH jedan je od sedam stubova kulture Bosne i Hercegovine. Osnovana je 1963. godine u okviru Arhiva BiH, a od 1994. postoji kao samostalna institucija Kinoteka Bosne i