Sjećanja na djela osmanske civilizacije: Kućice za ptice i danas krase građevine širom Istanbula

Sjećanja na djela osmanske civilizacije: Kućice za ptice i danas krase građevine širom Istanbula

Kućice za ptice, koje su sagrađene na zidovima džamija, medresa i drugih objekata u Osmanskom carstvu od 16. stoljeća kako bi služile kao topli dom za ptice, čak i danas širom Istanbula služe svrsi.

Ovi mali domovi za ptice, koji su nastali kao konkretna djela estetske misli, kako u arhitektonskom tako i u ljudskom smislu, smatraju se simbolima empatije prema životinjama u osmanskoj civilizaciji.

Historičar i pisac Mehmet Dilbaz u razgovoru za agenciju Anadolu posebno je naglasio značaj ovih kućica za ptice, dodajući da su Osmanlije pridavale veliki značaj hranjenju i skloništima za životinje.

“Tako su nastajali i objekti kako bi se zaštitile ptice, posebno tokom zimskih mjeseci. Ne zna se tačno kada je izgrađena prva kućica za ptice u Istanbulu, ali je svakako moguće vidjeti mnoge kućice za ptice isklesane u kamenu ili mermeru”, kazao je Dilbaz.

Pojasnio je da su kućice za ptice uglavnom pravljene od cigle ili kamena, ali su prvi primjerci bili drveni.

“Osmanske palate za ptice su istinski estetski užitak”, naglasio je Dilbaz.

Kućice za ptice koje se mogu vidjeti u mnogim četvrtima Istanbula, poznate su i kao “Paviljon za ptice”, “Palata ptica”, “Palata vrabaca” i “Kuća za golubove”.

Kućice za ptice se uglavnom mogu vidjeti na poznatim istanbulskim džamijama, turbetima (mauzolejima) i bibliotekama.

Previous Venecijanska komisija prihvatila zahtjev Komšića o načinu izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Next Navijači Srbije sukobili se s policijom u Minhenu

You might also like

HISTORIJA

Pismo posljednjeg bosanskog kralja upućeno papi Piju II 1461. godine

  Stjepan Tomašević je na kraljevski tron došao nakon smrti svoga oca Stjepana Tomaša, koji je iznenada umro 1461. godine. Inače, Stjepan Tomašević je sin Stjepana Tomaša i njegove prve

NAŠI DANI

Grad Zenica slavi svoj 580. rođendan (Foto)

Samo ime Zenica, pominje se u dubrovačkom trgovačkom dokumentu 20.03.1436. pa se taj dan slavi i kao Dan grada Zenice. U srednjem vijeku, zeničko područje je bilo jedan od centara

BAŠTINA

Brčko – izložba “Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti”

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Brčko imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na izložbu “Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti”.