Srbija je sebi stvorila historiografiju kao pomoćnicu nacionalnim interesima

Srbija je sebi stvorila historiografiju kao pomoćnicu nacionalnim interesima

Književnik Svetislav Basara izjavio je večeras da je knjiga historičarske Latinke Perović “Dominantna i neželjena elita” svjedočanstvo da Srbija ima sjajne historičare, ali da nema historiju, i to zahvaljujući upravo dominantnoj eliti koja ne želi historijsku realnost ukoliko joj ona ne odgovara.

“Naša elita ne želi realnost koja je proizašla iz historije, već iz narodnih pjesama i pseudo mitologije. Ono što imamo u udžbenicima po školama i fakultetima je serija nebuloza i mistifikacija koje su proistekle iz slijepačkih guslanja. To nije smiješno, to je tragično”, rekao je Basara na promociji knjige u Novom Sadu.

Komentarišući dio knjige posvećen jedinom predstavniku “dominantne elite” Dobrici Ćosiću, Basara je rekao da je često pisao oštro protiv njegove ideologije, misleći da je Ćosić taj koji je “prevario ogroman broj Srba”.

“Međutim, Srbi su željeli da budu prevareni i vrlo rado su prihvatili tu njegovu prevaru. Postoji izreka da svjetina voli da bude varana i da će uvijek radije čuti priču kako je uzvišena i posebna, nego istinu o samoj sebi, koja je vrlo često neprijatna”, rekao je Basara.

U knjizi je detaljno analizirano 13 historijskih ličnosti koje su uticale na društvena i politička kretanja, a recenzent Milan Subotić objasnio je da su bilo kakve kritike o izboru tih ličnosti deplasirane, jer su to ljudi koje je Perovićeva poznavala, razumijela njihov rad, a zajedno sa nekima od njih i pripadala “neželjenoj eliti”.

Novinar Dimitrije Boarov objasnio je da knjiga pokazuje da Srbija nije imala sreće sa “nedodirljivim, vodećim nacionalnim idejama dominantne elite”, te da je zbog njih ostala jedna od najnerazvijenijih i najsiromašnijih zemalja Evrope.

“Uvijek u fatalnom historijskom zakašnjenu i mimo duha tekućeg evropskog vremena, boreći se za razrješenje istočnog pitanja uz istočnu braću, Srbija je sebi stvorila historiografiju kao pomoćnicu nacionalnim interesima, a najviše kao pomoćnicu praideji o nacionalnom oslobođenju i ujedinjenju”, objasnio je Boarov.

Publicista iz Zagreba Slavko Goldštajn rekao je da je ova knjiga najvrednije suočavanje sa prošlošću u Srbiji, ali i u cijelom regionu bivše Jugoslavije.

“Mi u Hrvatskoj nemamo ovakvu knjigu, a trebala bi i nama. U njoj se može shvatiti i da nerazumijevanje između Srba i Hrvata ne traje 20 ili 70 godina, već mnogo duže, još od Prvog rata”, rekao je Goldštajn.

Autorka knjige Latinka Perović rekla je da je veoma bitno razlikovati historijsko saznanje i historijsku svijest.

“Saznanje je rezultat proučavanja i iskustava, a ono je po nekom usudu našeg društva često bivalo inferiornije od historijske svijesti koja je sazdana od sjećanja legendi i mitova. Bilans na prelazu iz 20. u 21. vijek nalaže nam da pokušamo, ne samo da postavljamo pitanja, već i da tražimo odgovore kojima bi pripremali jednu drugačiju elitu da krči put ovom zapuštenom, siromašnom i zaostalom narodu. To su odgovornosti i obaveze historičara”, rekla je Perović.

Upozorila je i da historija mora biti odvojena od dnevne politike, propagande i banalizacije, te da mora biti shvaćena kao ozbiljan poziv profesionalaca i intelektualaca koji imaju znanja, ali i morala.

Suizdavači knjige “Dominantna i neželjena elita” su Dan Graf i Radio-televizija Vojvodine.

Izvor: Vojvođanski mediji

/mb/

Previous Dah kulture i burne historije u Bihaću
Next Sve više turista: Napravljeni promotivni filmovi o sedam skijališta u Srednjoj Bosni

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Prvi bosanski rječnik: Gradu Tuzla 2.000 bosansko-turskih rječnika

Najstariji bosanski i balkanski rječnik… U okviru zajedničkog projekta “dvije bratske Tuzle” Općine Tuzla iz Istanbula (Turska) i Grada Tuzla u Bosni i Hercegovini, na prvom bosansko-turskom rječniku, Makbul-i-Arif, koji

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Predstavljen bosanski prijevod Đulistana i Bustana i izložba rukopisa Sadija Širazija

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je održana promocija prijevoda Đulistana i Bustana Sadija Širazija, kao i izložba originalnih rukopisa njegovih djela. Promociju i izložbu zajedno su

HISTORIJA

Knjiga “Kotromanići: stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni”

Centar za historijska istraživanja (CeHIS) Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta objavio je (u mjesecu martu) knjigu Kotromanići: stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni autora prof. dr. Emira Filipovića, vanrednog