Uspješne priče iz Maglaja: Dvije Lejle hrabro pokrenule vlastite biznise

Uspješne priče iz Maglaja: Dvije Lejle hrabro pokrenule vlastite biznise

Od početka godine nekoliko mladih osoba odlučilo je pokrenuti samostalni biznis, a uglavnom se radi o obrtima, ugostiteljskim objektima ili trgovinama. O tome kako su donijele odluku da egzistenciju osiguraju u Maglaju, sa kakvim se izazovima suočavaju, o njihovim željama i planovima razgovarali smo sa Lejlom Šahman koja je nedavno otvorila ugostiteljski objekat „LALA donuts“ i Lejlom Karahusić, vlasnicom „Relax studija Lejla“.

O slastičarstvu učila kroz iskustvo

Lejla Šahman (28) za bavljenje slastičarstvom nije se školovala, a sve što zna, učila je kroz iskustvo i istraživanje. Nakon školovanja u maglajskoj Gimanziji desetak godina radila je u firmi Excel assemblies, bila je zadovoljna na poslu, ali željela je imati nešto svoje. Uvijek je ona u porodici bila zadužena za pravljenje torti i kolača, išlo joj je to od ruke, a prije godinu dana, za jednu večeru sa prijateljima, pripremila je američke krofne – donutse i svi su bili oduševljeni. Mnogima su se svidjele Lejline krofne pa ih je znala napraviti i za rodbinu i prijatelje. Nije se reklamirala, preporuka za njene ukusne donutse išla je od uha do uha, narudžbi je bilo sve više i više, pa se odlučila okrenuti isključivo ovom poslu.

Imala sam brend koji je već bio, relativno, poznat u Maglaju, za svoje donutse dobijala sam samo pohvale i to mi je bilo jako važno. Američke krofne bile su i nešto novo na ovom području i sve to je bio motiv da otvorim vlastiti objekat. Napustila sam posao u firmi i odlučila se osamostaliti. Naravno, ništa ne bih uspjela bez porodice i prijatelja koji su mi, svo ovo vrijeme, bili vjetar u leđa. Hvala veliko svima, hvala našem porodičnom prijatelju za prvu, veliku, narudžbu“, ispričala nam je Lejla. U njenoj slastičarni, većinu ponude čine različite vrste američkih krofni, ali tu su i deserti u čaši, različite vrste sokova, toplih napitaka i bezalkoholnih koktela, a u planu je i ponuda ledene kafe ‘za ponijeti’ . U prvo vrijeme, Lejla će raditi sama.

Nisam preambiciozna i ne želim precijeniti svoje mogućnosti, jer ću raditi sama. Želim da mi ponuda uvijek bude svježa i da kupci budu zadovoljni“, kaže nam naša sagovornica i nastavlja. „Za samozapošljavanje sam dobila poticaj Federalnog zavoda za zapošljavanje, a i mi sami uložili smo značajna sredstva u obnovu i opremanje ovog poslovnog prostora u sjevernom dijelu grada, a trajalo je to sigurno tri mjeseca. Prostor smo uredili s puno ljubavi. Suprug Aziz bio mi je najveća podrška da ostvarim svoje snove, a tu su i naša djeca Dalal i Malik za koje oboje živimo“. Lejla nama priča da u pripremi američkih krofni koristi provjerene namirnice, a ukrašava ih vrlo maštovito.

Ja sam optimista u životu, što ponekad, možda i nije dobro. Često se znam i razočarati, ali vjerujem da mi se sa mojim biznisom to neće desiti. U ovaj posao uložila sam određeno iskustvo, puno ljubavi i hrabrosti. Kada smo suprug i ja uređivali prostor, znali smo biti neopisivo umorni nakon cjelodnevnog posla i rada, ali kada sam vidjela da djeca i odrasli zastajkuju i pokazuju na naš znak ‘LALA donuts’, govorili su da će doći čim otvorimo, sav umor bi nestao, nekako smo dobijali snagu za dalje. Želim da je ljudima prijatno kada nam dođu, zato se trudim da imam vremena sa svima porazgovarati i prema svima se odnosim sa velikim poštovanjem. Mogli smo suprug i ja sa djecom graditi svoju sreću negdje drugdje, ali smo odlučili ostati. Bilo je ponuda za otići, ali nije to – to. U ovom mom malom biznisu nije mi važno da se obogatim, želim samo da radim posao koji volim, da imam vremena za svoju djecu i da im mogu pružiti pristojan život. Nadam se da ću u skoroj budućnosti moći i zaposliti barem još jednu osobu“, kazala nam je Lejla Šahman na kraju razgovora.

Zadnja opcija je bila otići

Lejla Karahusić (25) u prvim danima maja otvorila je studio za masažu pod nazivom „Relax studio Lejla“. Nakon što je završila Gimnaziju „Edhem Mulabdić“, odlučila je školovanje nastaviti na Visokoj medicinskoj školi zdravstva u Doboju, koju je uspješno završila te odradila pripravnički staž u maglajskom Domu zdravlja. Kako je u Doboju završila školovanje u trogodišnjem trajanju, četvrtu godinu upisala je na Sveučilištu Vitez, diplomirala u decembru prošle godine i stekla zvanje diplomiranog fizioterapeuta.

Kako se školovanje u Gimnaziji bližilo kraju, razmišljala sam o svom životnom pozivu. Znala sam da će nešto biti vezano za neku od grana medicine, privlačio me i studij veterine, ali kako sam oduvijek voljela masaže i brigu o svome i tijelu drugih, odlučila sam da se školujem za fizioterapeuta. Jedan od razloga je i to što mi moje zvanje daje mogućnost pokretanja privatnog biznisa“, ispričala nam je Lejla na početku razgovora i dodala da joj je poticaj Federalnog zavoda za zapošljavanje, na koji je aplicirala preko Biroa Maglaj, omogućio da se osamosatli, radi posao koji voli i za koji se školovala. Na putu do osamostaljenja nije bila sama, a nesebičnu podršku dali su joj roditelji i sestra, mladić, rodbina i prijatelji. „Sredstva poticaja znače mi zaista mnogo, jer puno sredstava se uložilo i u uređenje i opremanje poslovnog prostora. Sada je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta raspisalo Javni poziv na koji se takođe planiram javiti jer jadna od mogućnosti koje nude je nabavka opreme, a meni je cilj da imam savremenu ponudu. U planu mi je nabavka terapijskog UZ, prikupljam dokumentaciju i svakako se planiram javiti na Javni poziv, pa vidjećemo šta će biti“, dodala je Lejla.

Lejla je počela raditi prije dvije sedmice i kako nam priča prva iskustva su odlična a vjeruje da će u narednom periodu biti još bilje. „Znam da salona u Maglaju, koji se bave sličnom djelatnišću, ima nekoliko. Ja na sve to gledam vrlo pozitivno. Prvo, kolege smo i kolegice, možemo pomoći jedni drugima, a drugo svako ima svoju nafaku. Neka se mladi odlučuju osamostaliti u rodnom gradu, dobro je da nas ima i da se zaustavi trend odlazaka u zemlje EU. Kada sam se prijavljivala za poticaj vidjela sam koliko nas ima zainteresovanih, koliko su različite djelatnosti koje se otvaraju. Nikad ne reci nikad, ali zadnja opcija bi mi bila otići iz Maglaja i Bosne i Hercegovine. Želim dati sve od sebe, ovdje raditi i živjeti. Svi moji su ovdje, a trenutno nema želju otići iako znam da je moja struka na Zapadu tražena i cijenjena. Nadam se da ću uspjeti ovdje“, priča nam i dodaje.

Nažalost, zbog savremenog načina života i zbog toga što mnogi rade ‘sjedelački posao’, barem svaka druga osoba ima problema sa leđima, kičmom, a mnogima mi, fizioterapeuti možemo pomoći“. U svom studiju nudi sve vrste masaža (relax, terapeutska, sportska) kao i masažu toplim kamenjem, mokru i suhu hidžamu, elektroterapiju kao i rusku suhu pedikuru. U planu joj je upisati još edukacija, a ako bi joj se odobrila sredstva poticaja za nabavku opreme, želja joj je baviti se presoterapijom. „Želja mi je da moja ponuda bude raznovrsna – da imam i zdravstvene ali i kozmetičke tretmane. Za sve čime se bavim imam potreban certifikat“, naglasila je Lejla Karahusić.

Izvor: maglaj.net

Previous Kulen Vakuf - srndać spašen od poplava!
Next Ogrešević: 'Druženje s Čovićem i gledanje kako navijači Zrinjskog okreću leđa prilikom intoniranja himne Bosne i Hercegovine važnije od herojske Krajine'

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Najstariji bh. prerađivač mlijeka – Milkos godišnje preradi 20 miliona litara mlijeka

Milkos prerađuje oko 20 miliona litara mlijeka tokom godine, od čega najveći broj otpada na fermente i sireve. U prosjeku ova mljekara dnevno proizvede oko 70.000 litara mlijeka. – Mlijeko se

Ekonomija/Biznis

Trebinje: Mladi se odlučuju za život na selu (Video)

Nekadašnja željeznička stanica Hum, dvadesetak kilometara od Trebinja,bila je drugo po veličini željezničko čvorište u bivšoj Jugoslaviji. Nakon ukidanja uskotračne pruge, Hum je zamro, u ratu je devastiran i stanovnici

Ekonomija/Biznis

Bosanski proizvođači pilećih proizvoda imaju dovoljno sirovina i sigurnu proizvodnju

Brojne grane privrede trenutno su pogođene krizom uzrokovanom koronavirusom. Zbog nedavnog zastoja na graničnim prelazima i sankcija koje su nastupile, u teškoj situaciji moglo se naći i peradarstvo. Podsjećamo, od