Zašto je uspjela integracija bosanskih izbjeglica?

Zašto je uspjela integracija bosanskih izbjeglica?

Kako jedna zemlja može primiti i dobro integrisati na tržištu rada na stotine hiljada izbjeglica koje govore strani jezik i potiču iz drugog kulturnog kruga. To je jedno od centralnih pitanja i najveći izazov za Evropsku uniju, piše Der Standard i dodaje:

“Jedan trend upada u oči. Bosanci su se jako dobro snašli na tržištu rada. To postaje jasno kada se uporede sa drugim grupama migranata kao što su Srbi i Turci. Potraga za razlozima počinje u uredu eksperta za analizu tržišta rada Augusta Gaechtera. “Ratne izbjeglice iz BiH su neponovljiva grupa migranata, kada je u pitanju integracija u Austriji. Jedan od bitnih razloga za to je što su oni iz svojih zemalja donijeli solidno obrazovanje.

Prema podacima organizacije industrijski razvijenih zemalja OECD dvostruko više Bosanaca u Austriji ima završenu školu i obrazovanje iznad osnovnog i obaveznog – u poređenju sa Turcima. Ta kvota je znatno veća i u odnosu na one koji su došli sa pasošem Srbije. Uz to, mnogi Bosanci imaju zanimanja koja su u Austriji karakteristična za “srednji sloj”. Tu se misli na zanatska zanimanja. “Upravo za tim zanimanjima na austrijskom tržištu rada vlada velika potražnja”, kaže Gaechter i dodaje da je to pomoglo Bosancima.”

Žene koje rade

“Pored boljeg obrazovanja, u oči upada još nešto. To što Bosanci imaju dobru prođu na tržištu rada se dobrim dijelom može zahvaliti ženama. Puno veći broj žena je zaposlen u odnosu na druge migrantkinje, posebno Turkinje. To možda na prvi pogled čudi. Više od polovine ratnih izbjeglica iz BiH bili su muslimani, što odmah asocira na podređeni položaj i nedostatak prava žena. Ali to je bila svakodnevica u socijalističkoj Jugoslaviji – da žene idu na posao.

Bosnische Flüchtlinge 

Norveški sociolog Marko Valenta istraživao je bosansku dijasporu u cijelom svijetu. “Svugdje sam dobio istu sliku. Bosanke su na tržištu rada znatno bolje integrisane nego mnoge druge migrantkinje. To dovodi do toga da bosanske porodice imaju više novaca. Socilog Valenta ukazuje na još jedan aspekat. Bijeg je doveo do pomjeranja granice među polovima. I muškarci i žene su morali naučiti jezik, brinuti se o papirologiji. Bosancima je integraciju olakšalo i raspoloženje, koje je vladalo u Austriji. “Suosjećaj i spremnost na pomoć bh. izbjeglicama bila je velika. Uz to su Bosanci lakše dobijali dozvole za rad.

Statistike i brojke Agencije Evropske unije za nadzor stanja ljudskih prava sa sjedištem u Beču pokazuju da su se Bosanci puno rjeđe osjećali diskriminisanim. Sociolog Valenta smatra da je razlog tome što su oni kao “evropski useljenici puno neupadljiviji od izbjeglica i migranata sa Bliskog istoka, prenosi dw.

Ako se napravi poredba sa situacijom sa izbjeglicama 90-tih godina, može se reći da ništa ne govori u prilog da se bosanski model može kopirati. Izbjeglice iz Afganistana su uglavnom loše obrazovani, mnogi nisu išli u školu. Pored toga se školski sitemi u Siriji i Iraku ne mogu uporediti sa evropskim. I uloga žena u arapskom svijetu je posve drugačija. Pa ipak, jedna pouka se može izvući. “Iskustvo sa bosanskom dijasporom pokazuje da bi se žene sa Bliskog istoka moralo ciljano pomagati da traže i nađu posao”, piše austrijski Standard.

(mb)

Previous Izetbegović u razgovoru s vojnicima '95. – Šta kada dođe mir, je li prvi predsjednik obećao 'zlatne kašike'?
Next Turistička ponuda Bosne i Hercegovine prvi put na sajmu FREE Munchen

You might also like

NAŠI LJUDI

Uspješni Bosanci – Mirza Cifrić: Na čelu kompanije koja je proglašena jednom od 50 najinovativnijh na svijetu

Mirza Cifrić, rođeni Tuzlak, suosnivač je i izvršni direktor jedne od najinovativnijih kompanija na svijetu, Veritas Genetics, te jedan od poduzetnika – pionira na polju prirodnih nauka. Njegova kompanija proglašena jednom

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Životni put od Tuzle do Harvarda: Doktorica Mirela Delibegović izumjela čudotvorni lijek koji čisti arterije

Trodameskin, novi čudotvorni lijek koji poslije samo jednog korištenja otapa masnoću i kalcifikat iz arterija, nedavno je izašao iz laboratorije doktorice Mirele Delibegović (40), rodom iz Tuzle, koja je trenutno

NAŠI LJUDI

Iz Beča u Sarajevo: Amra i Sead, mladi i obrazovani ljudi koji su napustili tuđinu i vratili se u domovinu

„Kada mi se pružila prilika da neko vrijeme provedem u svome rodnom gradu i steknem radno iskustvo, odlučila sam iskoristiti tu šansu“, govori za Deutsche Welle Amra Dučić. Ova 29-godišnja