Fotograf čije su slike masakra iz Ahmića obišle svijet posjetio mjesto stradanja

Giles Penfound bio je fotograf britanske vojske, a u selo Ahmići stigao je s UNPROFOR-om 16. aprila 1993. godine gdje je tada, a i dva dana poslije zatekao pakao, prenosi bh. novinska agencija Patria.

U Ahmiće gdje je zapaljeno 116 Bošnjaka, od kojih su mnogi bili živi, a njegove fotografije bile svjedokom tog zločina, stigao je nedavno nakon više od 20 godina.

Zahvaljujući njegovim fotografijama dvojica zločinaca su odgovarala pred Haškim tribunalom.

– Bio sam tamo kada su stigli medicinari. Kazali su da po položaju tijela mogu vidjeti da su ljudi zapaljeni živi. Bili su zarobljeni u podrumu 300 km od Beča, 1000 km od Londona i umrli su kao srednjovjekovne vještice – kazao je Penfound.

Kada je 18. aprila ponovo došao u selo, sve je bilo zapaljeno. U kući Hasrete Ahmić (58) u podrumu su se skupljali Bošnjaci, a koju su Hrvati zapalili. U podrumu je pronađeno sedam žrtva žena i djece. Hasreta je 17. aprila s obližnjeg brežuljka gledala kako joj ubijaju majku i oca na kućnom pragu. Izgubila je devet članova porodice.

Ponovni susret sa Gilesom za nju je bio povratak izgubljenog člana porodice. Oči su joj se ispunile suzama.

U Ahmićima se susreo i sa imamom koji mu se zahvalio na svemu što je tada uradio.

– Vi ste tada bili svjedok, tako da nećemo biti zaboravljeni – kazao je imam.

Nakon 22 godine provedene u vojsci 2007. godine Penfound napušta vojsku, a danas fotografira vjenčanja.

HRONOLOGIJA ZLOČINA U AHMIĆIMA

U rano jutro 16. aprila 1993. godine, u napadu specijalne jedinice Džokeri (HVO), ubijeno je više od stotinu bošnjačkih civila. Na zvaničnoj stranici Udruženja „16. april“ navedeno je 116 imena žrtava masakra u Ahmićima. Od tog broja oko 33 su bili žene i djeca.

Prema optužnici koju je prenio UN navodi se da su za vrijeme napada, grupe vojnika HVO-a išle od kuće do kuće ubijajući i ranjavajući civile Bošnjake, paleći za sobom kuće, hambare i stoku. Ovaj napad trajao je nekoliko dana u kojem su sudjelovale stotine vojnika HVO-a.

Noć prije napada evakuirani su Hrvati iz tih sela. HVO je napad započeo prvo iz daljine granatirajući Ahmiće-Šantiće, a zatim su grupe vojnika išle od kuće do kuće napadajući civile i njihovu imovinu i koristeći zapaljive svjetleće metke i eksploziv. Vojnici HVO-a zapalili su skoro svaku kuću Bošnjaka u Ahmićima-Šantićima, kao i dvije džamije.

Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stewart.

Za ratne zločine u Ahmićima 2000. godine presuđeno je i petorici od šest bosanskih Hrvata. Zoran Kupreškić osuđen na deset godina zatvora, Mirjan Kupreških na osam, Vlatko Kupreškić na šest, Drago Josipović na petnaest, a Vladimir Šantić dvadeset pet godina zatvora. Dragan Papić oslobođen je optužbi i sud je naložio da ga se odmah pusti na slobodu. Na slobodu je u junu 2014. godine pušten i Dario Kordić jedan od zapovjednika.

Previous GAZI HUSREV-BEG
Next Derviš-paša Bajezidagić - 'Gazel o Mostaru' iz 16. vijeka

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

ICTY: Tužitelji za Prlića i ostale traže 40 godina zatvora

Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada Haškog tribunala, očekuje se u junu 2017. godine. Tužiteljstvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju zatražilo je od Žalbenog vijeća ICTY-ja da

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Prije osnivanja Haškog tribunala: Njemački sudovi genocid dokazali u Foči, Doboju, Kotor-Varoši i Osmacima

Njemačka je sudila Novislavu Džajiću, Nikoli Jorgiću, Maksimu Sokoloviću i Đuradu Kušljiću, a oni su se teretili za genocid tokom 1992. godine. Dvije od ukupno četiri presude navedene su i

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Zašto je JNA umjesto zaštitnika postala ubica građana Bosne i Hercegovine?

  Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odgovornost Jugoslovenske narodne armije za rat u Bosni i Hercegovini i zločine koji su počinjeni u tom ratu. Sagovornice su bile Jovana