Tintor optužen za ratne zločine u Vogošći

Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine podigao je optužnicu protiv Jovana Tintora (65), koji se tereti za krivično djelo zločin protiv čovječnosti počinjen u proljeće i ljeto 1992. godine na području sarajevske općine Vogošća i okoline, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH.

“Optuženi se tereti da je, za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS (Vojska Republike Srpske), policije i paravojnih formacija, nad civilnim stanovništvom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, na području grada Sarajeva i općine Vogošća, kao predsjednik Kriznog štaba Srpske demokratske stranke u Vogošći, počinio teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i kazneno djelo zločin protiv čovječnosti”, navodi se u saopćenju.

Tintor se tereti za progone, nezakonito zatočenje, mučenje, premlaćivanje, tjeranje na prinudan rad i ubistva velikog broja žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, počinjena na više lokacija, kao i u logorima i objektima za zatočenje na području Vogošće i drugih mjesta.

“Kao posljedica zločina navedenih u optužnici, gotovo cjelokupno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, do konca 1992. godine, bilo je prognano sa područja Vogošće i okoline”, dodaju iz Tužilaštva BiH, kao i kako će navode optužbe dokazivati pozivanjem više od 100 svjedoka optužbe i stručnih vještaka i prilaganjem velikog broja materijalnih dokaza.

Logor ‘Kod Sonje’

Tintor, rođen 1951. godine u Donjoj Jošanici (općina Vogošća), državljanin je Bosne i Hercegovine i Srbije, a u pritvoru je od 8. februara.

Uhapšen je 8. februara na Međunarodnom graničnom prijelazu Rača kada je utvrđeno da ga traži Kantonalni sud Sarajevo zbog krivičnih djela genocid i uništavanje kulturnih i historijskih spomenika.

Slobode su ga lišili pripadnici Jedinice granične policije Bijeljina.

Tokom proteklog rata u BiH Tintor je bio blizak ratnom rukovodstvu na Palama, a bio je i finansijer SDS-a, kojem je poklonio 250.000 maraka [125. 000 eura] i blindirani džip.

Drugog maja 1992. godine je, u funkciji predsjednika Kriznog štaba tzv. Srpske opštine Vogošća, izdao naredbu kojom se pansion Kon Tiki (poznatiji kao kafana Kod Sonje) u Vogošći stavlja na raspolaganje srpskoj policiji “radi saslušanja privedenih i pritvorenih lica”, a na taj način označen je početak agonije vogošćanskih Bošnjaka, podsjećaju bh. mediji.

Najveći zločini u Vogošći, kako navode preživjeli iz ovog dijela Sarajeva, desili su se u logorima Kod Sonje i Bunker u Vogošći, Nakina garaža u Krivoglavcima, Planjina kuća u Svrakama, kasarni JNA u Semizovcu, kao i u živom štitu prilikom ofanziva “VRS-a” na brdu Žuč.

Osuđen u Srbiji

U vogošćanskim logorima mnoge žene su silovane, a neke nakon toga i ubijene. Neke su držane i silovane u štalama u selu Jezera na brdu Žuč.

Tintorovo ime spominjalo se i prilikom iznošenja dokaza protiv Radovana Karadžića.

Svjedok, koji je početkom juna 1992. bio zarobljen u selu Ahatovići u sarajevskoj općini Novi Grad, tvrdio je, svjedočeći u Hagu protiv Karadžića, kako je vojnicima VRS-a koji su zauzeli selo komandovao Tintor.

Prema riječima svjedoka, od tridesetak zarobljenih muškaraca muslimana 15 je odmah ubijeno, a ostali su prebačeni u Rajlovac i zatvoreni u napuštene tankove za gorivo, gdje su držani u nehumanim uvjetima i prebijani, a dvojica su i umrla od batina.

Tintor je u Srbiji osuđen na devet godina zatvora za ubistvo. Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je presudu Višeg suda iz Valjeva kojom je Tintor osuđen na devet godina zatvora zbog ubistva Branka Petrovića (50) iz sela Todorin.

(MiruhBosne/Al Jazeera i agencije)