Sutra Dan bijelih traka: Sjećanje na više od 3.000 prijedorskih žrtava

Akcija „Zajedno protiv negiranja“ povodom 25. godišnjice napada na opštinu Prijedor i obilježavanja Dana bijelih traka – 31. maja, bit će održana sutra u Sarajevu sa početkom u 12 sati, prenosi Anadolu Agency (AA).

Akcija ima za cilj da se na javnim mjestima i vozilima javnog prevoza postave bijele plahte/trake na prozore i/ili vozila u znak solidarnosti sa Prijedorčanima koji su 1992. godine morali da nose bijele trake na rukavima i označe svoje domove.

Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida pozvali su da se na vozilima gradskog prevoza (trolejbus, autobus, minibus, i taksi) 31. maja postave bijele trake na vidljivim mjestima kako bi simbolično podsjetili na naredbu koju su izdale ratne vlasti Prijedora 31. maja 1992. godine.

Podsjetili su da je putem lokalne radio stanice te 1992. godine izdata naredba da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke. Ovo je bio jedan u nizu poteza ponižavanja, maltretiranja i psihološkog ubijanja civilne populacije koja je većinom završila u zloglasnim logorima kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje – mnogi od njih su mučeni, zlostavljani i ubijeni dok se za određenim brojem još uvijek traga.

U sklopu akcije „Zajedno protiv negiranja“ također su pozvali sve javne ustanove da istaknu bijele trake kako bi poslale direktnu poruku podrške i na ovaj način odale počast prijedorskim žrtvama.

Iz Udruženja navode da je u strateškoj kampanji etničkog čišćenja ubijeno i protjerano oko 50 hiljada osoba iz Prijedora i okoline. Kroz logore Keraterm, Omarska, Trnopolje i još 54 mjesta zatočenja u nečovječnim uvjetima torturu je prošlo oko 30 hiljada djece, žena i muškaraca, bošnjačke, hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti, dodajući “golgota koju su preživjeli je odjek Drugog svjetskog rata i Holokausta”.

“Cilj incijative je da 31. maja budemo glas i podrška onima koji više nisu sa nama, a posebno 102 ubijene djece Prijedora i više od 3.000 ubijenih civila kojima prijedorska vlast do danas osporava izgradnju spomen-obilježja. Najmanje što možemo da uradimo jeste da ne dozvolimo da se nevine žrtve zaborave i počinjeni zločini negiraju. Nadamo se da ćete podržati našu incijativu 31. maja i da ćete na vidnom mjestu na svojim vozilima istaknuti bijelu traku”, saopćeno je iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Prijedor: Za 102 ubijene djece Prijedora 102 ruže

Petu godinu zaredom obilježava se Dan bijelih traka, kao sjećanje na 31. maj 1992. godine, kada je nesrpskom stanovništvu Prijedora naređeno da se obilježe bijelim platnom, nakon čega je počela kampanja progona i ubistava civila.

Ove godine bit će organizovan mimohod glavnom prijedorskom ulicom i komemorativni skup. Simbolično, kao i svake godine, položit će se 102 ruže za 102 ubijene djece Prijedora.

Predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92” Mirsad Duratović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je kazao da će se ovogodišnja komemoracija posvetiti ubijenoj djeci Prijedora, odnosno inicijativi za izgradnju spomenika.

“Dan bijelih traka je podsjećanje na obilježavanje jednog dijela naroda, jednog dijela građana Prijedora, za ubistva i progone”, rekao je Duratović.

Barijera za izgradnju spomenika u Prijedoru, prema pojašnjenju Duratovića, jeste Gradska skupština jer je neophodno izvršiti izmjenu regulacionog plana jezgre grada kako bi se predvidjela izgradnja spomenika.

Za Gorana Zorića, aktivistu inicijative “Jer me se tiče”, teško je zamislivo da je neko protiv izgradnje spomenika.

“Ovo je peto masovno obilježavanje Dana bijelih traka. Ja bih rekao da se građani i građanke Prijedora senzibilišu na samu ideju izgradnje spomenika, mada moram reći da je negiranje vlasti još uvijek jako i istim intenzitetom se odupiru ovim protestima – nebitno da li dolaze iz srpskih i bošnjačkih stranaka koje čine zajedno koaliciju koja je na vlasti trenutno u Prijedoru”, izjavio je Zorić.

On je naveo da je “Kozarski vjesnik” ove godine odlučio da objavi čitulju u spomen na 102 ubijene djece. Kako je dodao, on ovo smatra napretkom jer su prethodnih godina odbijali da to urade.

Prijedorčanin Sudbin Musić će također prisustvovati obilježavanju Dana bijelih traka, koje, prema njemu, simbolišu genocid.

“Ovdje su permanentno diskriminisani nesrbi, dakle šanse za posao ipak ima srpska populacija. Ja nikada neću dobiti posao u javnom sektoru. Ovdje je jedna te ista diskriminatorna politika prema nesrbima, koja nas dovodi u jednu opasnu situaciju koju na najbolji način simbolizuju prazne ulice, mahale iz kojih svakodnevno odlaze povratnici i omladina”, smatra Musić.

Tokom ratnih dešavanja, u Prijedoru je nesrpsko stanovništvo ubijano, maltretirano, izgladnjivano, silovano i zatvarano u logore, među kojima su Trnoplje, Omarska i Manjača.