Sarajevski Jevreji: Bosna je jedna od rijetkih država gdje nema antisemitizma; za nas najsigurnije mjesto u Evropi

Sarajevski Jevreji: Bosna je jedna od rijetkih država gdje nema antisemitizma; za nas najsigurnije mjesto u Evropi

Kapija stare aškenaske sinagoge u bosanskohercegovačkoj prijestolnici Sarajevu je otključana. Nema sigurnosnih kamera niti detektora metala, nema policijskih vozila ispred. Niko vam čak ni ne zapisuje ime kada ulazite.

Ovo je možda sinagoga sa najslabijim osiguranjem u Evropi, ovdje u muslimanskoj državi gdje je duboko ukorijenjena etnička mržnja, piše izraelski list Haaretz. Može li Bosna i Hercegovina, mjesto gdje se desio najveći genocid u Evropi od holokausta, biti najsigurnije mjesto na kontinentu za Jevreje?

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, koja broji nekih 1.000 članova, smatra da je tako.

„Mislimo da smo sigurni ovdje sa otvorenim vratima. Ova država jedna je od rijetkih gdje nema antisemitizma“, kazao je on za Haaretz.

Ljudi možda znaju, nastavlja izraelski list, o muslimanima Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima, a naročito o ratu između njih 1990-ih. No, nisu možda mnogi svjesni da tu postoji i četvrta vjerska i etnička grupa – Jevreji koji su tu stoljećima.

Bez života u getu

Godinama nazivan kao „evropski Jerusalem“ ili „Jerusalem Balkana“, grad Sarajevo, prijestolnica Bosne i Hercegovine, kozmopolitsko je mjesto spajanja istoka i zapada, dugo pod vlašću Osmanlija, a potom u rukama Austro-Ugarske.

Njegova mješavina kultura i religija je veoma vidljiva i danas na ulicama, kafići u stilu Pariza dijele prostor sa šiša barovima turskog stila.

Nikada primorani na život u getoima, Jevreji moderne Bosne i Hercegovine, većinom potomci Sefarda (Jevreja prognanih sa Pirineja 1492. godine) imali su daleko bolji život u vrijeme Osmanlija nego u većem dijelu Evrope u to doba, navodi Finci.

Do 1930-ih bilo je 12.000 Jevreja u Sarajevu i još 2.000 širom Bosne i Hercegovine, dodaje sagovornik Haaretza, ali je tokom holokausta njihov broj drastično umanjen. Skoro 10.000 ih je ubijeno od ruke ustaša, hrvatskih fašista koji su sarađivali sa nacističkim režimom.

Čak su i tada muslimani pokušavali spasiti jevrejske susjede, a njihova hrabrost ovjekovječena je u sarajevskom Jevrejskom muzeju koji se nalazi u bivšoj sefardskoj sinagogi.

Dok je BiH bila dio SFR Jugoslavije, vjerske prakse se nisu provodile, no Finci ističe kako je i Josip Broz Tito imao dobar odnos prema Jevrejima.

Nakon raspada Jugoslavije 1990-ih, skoro polovina bh. Jevreja (a bilo ih je tada 2.000) pobjegla je u Izrael zbog straha od rata.

Povratak mladih

Finci je jedan od onih koji su ostali i koji su osjećali obavezu prema državi i lokalnim jevrejskim organizacijama koje su veoma bile umiješane u humanitarni rad kako bi pomogle svim Sarajlijama tokom opsade.

Iako ima malo članova, Finci vjeruje kako se Jevrejska zajednica u BiH dobro drži.

„Ono što je dobar znak je činjenica da je samo jedna osoba, u posljednjih 15 godina, otišla živjeti u Izrael“, ističe on i dodaje kako se čak 20 mladih Jevreja, rodom iz Bosne i Hercegovine, vratilo u domovinu iz Izraela.

Na jedan Šabat ovog mjeseca, nekih 40 članova zajednice je došlo. Jedna od njih bila je 24-godišnja Andrea koja je rođena u Bosni i Hercegovini i koja kaže kako slavi mješavinu kultura i tolerancije ove države.

„Većina naših komšija su muslimani, tradicionalno za ramazan skupa pijemo kafu i jedemo baklavu i slastice. Ovo je možda muslimanska država, ali evropska država gdje Jevreji nikada nemaju problema“, govori ona.

Njena prijateljica Tea (21) se slaže sa njom i dodaje: „Ovdje ljudi nisu zainteresirani da mrze Jevreje“.

 

Izvor: Agencije

Previous U Prijedoru klanjana kolektivna dženaza za 23 žrtve ubijene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu
Next Angažovana tri helikoptera za gašenje požara na planini Čvrsnica

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Stari grad Dubrovnik kod Ilijaša: Dokaz saradnje Kulina bana s Dubrovčanima (FOTO)

  Stari grad Dubrovnik srednjovjekovna tvrđava na području naselja Višnjica, u općini Ilijaš. U 13. vijeku područje između Sarajevskog i Visočkog polja pripadalo je staroj bosanskoj župi Vidogošći-Vogošći, u kojoj je Dubrovnik, zajedno

NASLIJEĐE

ZAVIDOVIĆI: OTKRIĆE NAJVEĆE KAMENE KUGLE U EVROPI

Piše: dr. Semir Osmanagić Fenomen prahistorijskih kamenih kugli istražujem već petnaestak godina. Nekoliko puta sam posjetio nalazišta na jugu Kostarike, u zapadnom Meksiku, na Uskršnjem Otoku, Turskoj, otoku Isla del

NASLIJEĐE

Misterija ćilima kojeg čuva Zemaljski muzej zainteresirala naučnika iz Italije

  O safavidskom ćilimu iz 17. stoljeća koji se od kraja 19. stoljeća čuva u Zemaljskom muzeju BiH, italijanski naučnik i istraživač Alberto Boralevi čitao je u enciklopedijama čitav svoj