Institut za historiju predstavio tri knjige mladih autora

Institut za historiju predstavio tri knjige mladih autora

Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu promovirao je danas tri knjige mladih autora i to Sedada Bešlije „Istimâlet, Bosna u osmanskog političkoj strategiji“, zatim Hane Younis „Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita ‎1851.-1878.“, te Muhameda Nametka „Bosanski trougao u crvenoj zvijezdi“.

Direktorica Instituta za historiju Senija Milišić je kazala da se Institut bavi temama koje su bitne za državu Bosnu i Hercegovinu i da će to raditi i ubuduće.

– Naši saradnici i ubuduće će se baviti temama koje će ukazivati na činjenice i govoriti istinu o onome što je zaista bilo na ovim prostorima. Ove knjige su završeni projeketi koji ne bi trebali da ostanu u ladici, nego da upute na razmišljanje šireg čitalačkog kruga o temama iz njihove prošlosti koja je za svakog od nas bitna – kazala je  Milišić.
U knjizi „Istimalet; Bosna u osmanskoj političkoj strategiji (15. i 16. stoljeće)“, bh. historičar Sedad Bešlija, koristeći se historijskim izvorima, suočio se sa zadatkom temeljitog objašnjenja načina na koji je Osmanlijsko carstvo osvojilo srednjovjekovnu Bosnu.
– Razlog zbog kojih sam radio ovu temu jeste da pokušamo objasniti još jednom u okviru bh. historiografije mjere, metode, taktike i sredstva kojima se služila osmanska država u osvajanju širih balkanskih prostora, a time i prostora srednjovjekovne bosanske države – izjavio je Bešlija.
Pojam istimâlet, kako je dodao, u prijevodu na bosanski jezik znači pridobijanje naklonosti, odnosno lojalnosti u prvom redu, kada je Balkan u pitanju, nemuslimanskog stanovništva.
– U knjizi sam pokušao da objasnim taj fenomen osmanskog osvajanja Bosanske kraljevine koji je bio, ne onako kako se često smatra brz proces s jurišima na barbarski način, nego dug, postepen i složen proces koji je trajao više od jednog stoljeća – dodao je Bešlija.
Knjiga Hane Younis „Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita ‎1851-1878.“ govori o životu veletrgovaca u posljednjim decenijama osmanske vladavine u Bosni i oslikava svu kompleksnost tog burnog perioda, pokušavajući pokazati kako je sve to izgledalo iz njihove perspektive. Na temelju arhivske građe stiče se slika o njihovom javnom i privatnom životu na ovim prostorima.
Kulturnom politikom u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata bavi se Muhamed Nametak u svojoj knjizi „Bosanski trougao u crvenoj zvijezdi: kulturni tokovi i izgradnja „socijalističkog društva“ u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1952.“
 – Moj cilj je bio da objasnim korištenje kulturnih mehanizama u BiH u procesu stvaranja novog društva, društvenih promjena i da ocjenim koliko je korištenje tih mehanizama bilo uspješno. Ono što je bila moja težnja jeste da pokušam da objaktivno na osnovu neiskorištenih historijskih izvora napravim balansiran zaključak koji će izdržati ispit vremena, odnosno u periodu koji dolazi poslije nas izdržati kritike i ostati dugo vremena jedan kredibilan izvor za proučavanje ove tematike – izjavio je Nametak.
Previous Italijanska spisateljica sa sarajevskom adresom: 'U Bosni postoji osjećaj da pripadate nečem većem, da ste građani, a ne samo brojevi'
Next Mantije: Dio sandžačkog identiteta

You might also like

HISTORIJA

Nihad Halilbegović: Bošnjaci su bili jedini narod u Evropi koji nije imao svoju pisanu historiju

Nihad Halilbegović je autor brojnih, izuzetno vrijednih istraživanja o novijoj historiji Bošnjaka. Iz njegovog upornog i dugogodišnjeg istraživanja nastale su knjige o stradanju regruta iz BiH u JNA, o diverziji

KNJIŽEVNOST

Kako je nastala knjiga “Bošnjaci u Turskoj”: Mnogi bi zaplakali na pominjanje Bosne

Već jednu kalendarsku godinu živi svoj život knjiga El-Kalema, Izdavačkog centra Rijaseta IZ-a u BiH – “Bošnjaci u Turskoj”, između čijih je korica (dizajnirao ih Tarik Jesenković), a štampala Dobra

HISTORIJA

NEKADAŠNJA SREBRENICA – najbogatije rudište srebra u Evropi!

  Zna se šta je bilo sa Srebrenicom i njenim stanovništvom, kako danas izgleda taj gradić i kako se u njemu živi. A kako je Srebrenica zgledala u sretno doba