Institut za historiju predstavio tri knjige mladih autora

Institut za historiju predstavio tri knjige mladih autora

Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu promovirao je danas tri knjige mladih autora i to Sedada Bešlije „Istimâlet, Bosna u osmanskog političkoj strategiji“, zatim Hane Younis „Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita ‎1851.-1878.“, te Muhameda Nametka „Bosanski trougao u crvenoj zvijezdi“.

Direktorica Instituta za historiju Senija Milišić je kazala da se Institut bavi temama koje su bitne za državu Bosnu i Hercegovinu i da će to raditi i ubuduće.

– Naši saradnici i ubuduće će se baviti temama koje će ukazivati na činjenice i govoriti istinu o onome što je zaista bilo na ovim prostorima. Ove knjige su završeni projeketi koji ne bi trebali da ostanu u ladici, nego da upute na razmišljanje šireg čitalačkog kruga o temama iz njihove prošlosti koja je za svakog od nas bitna – kazala je  Milišić.
U knjizi „Istimalet; Bosna u osmanskoj političkoj strategiji (15. i 16. stoljeće)“, bh. historičar Sedad Bešlija, koristeći se historijskim izvorima, suočio se sa zadatkom temeljitog objašnjenja načina na koji je Osmanlijsko carstvo osvojilo srednjovjekovnu Bosnu.
– Razlog zbog kojih sam radio ovu temu jeste da pokušamo objasniti još jednom u okviru bh. historiografije mjere, metode, taktike i sredstva kojima se služila osmanska država u osvajanju širih balkanskih prostora, a time i prostora srednjovjekovne bosanske države – izjavio je Bešlija.
Pojam istimâlet, kako je dodao, u prijevodu na bosanski jezik znači pridobijanje naklonosti, odnosno lojalnosti u prvom redu, kada je Balkan u pitanju, nemuslimanskog stanovništva.
– U knjizi sam pokušao da objasnim taj fenomen osmanskog osvajanja Bosanske kraljevine koji je bio, ne onako kako se često smatra brz proces s jurišima na barbarski način, nego dug, postepen i složen proces koji je trajao više od jednog stoljeća – dodao je Bešlija.
Knjiga Hane Younis „Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita ‎1851-1878.“ govori o životu veletrgovaca u posljednjim decenijama osmanske vladavine u Bosni i oslikava svu kompleksnost tog burnog perioda, pokušavajući pokazati kako je sve to izgledalo iz njihove perspektive. Na temelju arhivske građe stiče se slika o njihovom javnom i privatnom životu na ovim prostorima.
Kulturnom politikom u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata bavi se Muhamed Nametak u svojoj knjizi „Bosanski trougao u crvenoj zvijezdi: kulturni tokovi i izgradnja „socijalističkog društva“ u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1952.“
 – Moj cilj je bio da objasnim korištenje kulturnih mehanizama u BiH u procesu stvaranja novog društva, društvenih promjena i da ocjenim koliko je korištenje tih mehanizama bilo uspješno. Ono što je bila moja težnja jeste da pokušam da objaktivno na osnovu neiskorištenih historijskih izvora napravim balansiran zaključak koji će izdržati ispit vremena, odnosno u periodu koji dolazi poslije nas izdržati kritike i ostati dugo vremena jedan kredibilan izvor za proučavanje ove tematike – izjavio je Nametak.
Previous Italijanska spisateljica sa sarajevskom adresom: 'U Bosni postoji osjećaj da pripadate nečem većem, da ste građani, a ne samo brojevi'
Next Mantije: Dio sandžačkog identiteta

You might also like

HISTORIJA

Na današnji dan: Usvojena zastava i grb međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine

Zastava i grb Republike Bosne i Hercegovine zvanično su usvojeni 4. maja 1992. godine. Prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, zasnivala se na zastavi srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije

HISTORIJA

Hrvati su došli iz Poljske u 9. stoljeću!

‘Deveto stoljeće je jedino sigurno stoljeće za određivanje početka hrvatske prisutnosti na ovim prostorima. Naši Hrvati na ovaj prostor dolaze početkom 9. stoljeća iz Poljske, kao vojna oligarhija koju je

NAŠI LJUDI

Aleksandar Hemon dobitnik nagrade američkog PEN-a

Nagradu američkog PEN-a za književno djelo u 2017. godini dobio je bosansko-američki romanopisac, esejist i kritičar Aleksandar Hemon, Sarajlija sa američkom adresom, za usmenu historiju o bosanskohercegovačkim izbjeglicama “How Did