Uspješni bh. tekstilci: Zapošljavaju, izvoze i otvaraju nove pogone

Ono što bh. tekstilnu industriju na neki način izdvaja od ostalih je njen specifičnost i raznovrsnost. Tako da imamo svoje lidere u proizvodnji rublja, modne konfekcije, zaštitne odjeće, kućnog tekstila…

 

  • Lideri u proizvodnji rublja je: Ama Ras i Werkkol iz Kladnja.
  • Lideri teške industrije su: Fortitudo Travnik, Napredak koji posluju u okviru AS Grupacije i Kula Gradačac.
  • Lideri u proizvodnji košulja su: Bontex Maglaj i Granoff.
  • Lideri u proizvodnji kućnog tekstila su:  Kanatex Gračanica i Kana Ilidža.
  • Lideri u proizvodnji zaštitne odjeće i opreme su: HM Promet i Ziko Zavidovići.
  • Lider u proizvodnji specijalističkog programa za policiju, vojsku je Koteks Tešanj.

Tekstilna industrija u BiH bilo da se radi o proizvodnji rublja, košulja, odjela, kože pravi dobre rezultate i jednostavno rečeno stabilitator je bh. ekonomije. Šije se za poznate svjetske marke i to: Pierre Cardin, Carl Gross, Jupiter, S’ Oliver, Schneiders, Baldesarini, Burberry, Triumph, Calzedonia…

Zbog potreba kupaca pojedine bh. kompanije proširuju i otvaraju nove pogone, ali i nova radna mjesta. Tako smo nedavno bili svjedoci otvaranja novog pogona kompanije Alma Ras u Visokom u kojem je zaposlenje dobilo 240 radnika.

Najavljenih proširenja ili otvaranja novih pogona u Bosni i Hercegovini biće još jer to od njih traže inostrani kupci.

Sekretar UTOK-a Amir Međić u razgovoru za poslovni portal Akta.ba kaže kako će iz navedenog razloga u proširenje pogona ići Prevent u sektoru obuće, dok Kismet iz Doboj Istok ide na proširenje kapaciteta.

Sve ovo dokazuje da tekstilnoj industrija u BiH ima mogućnost širenja i zapošljavanja, ali joj nedostaje malo dobre volje države.

“Ono što očekujemo od države, jeste jednostavniji poslovni ambijent za naše proizvođače, odnosno za kupce”, kaže Međić, pojašnjavajući kako bi novi Nacrt zakona o dobiti mogao stvoriti probleme bh. proizvođačima, odnosno izvoznicima iz ove branše jer je u Nacrtu izostavljena stimulacija ( oslobađanje plaćanja poreza na dobit) za one koji izvoze 30 posto i više od ostvarene proizvodnje.

“Jasno je da treba plaćati porez na dobit, međutim grupacije i firme posebno niskoakumulativne bi se trebale poštediti određenih elemenata kako bi mogli opstati na tržištu”, dodaje Međić.

Još jedan problem sa kojim se suočava bh. teksilna industrija je edukovana radna snaga. Bh. kompanijama trebaju edukovani stručnjaci, prvenstveno inžinjeri kože, tekstila, obuće… Zbog lošeg obrazovnog sistema svi trpe, tako da su poslodavci najčešće primorani sa Zavoda za zapošljavanje uzimati ljude koji nisu iz struke i kroz razne edukacije pripremiti za rad u fabrikama.

Ovi ljudi kaže Međić dobro rade svoj posao, ali im nedostaje teorijskog dijela koji se dobije u školama, tako da je potrebno poraditi na obrazovnom sistemu u državi.

Previous 400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka
Next Na današnji dan Armija BiH oslobodila bosanski kraljevski grad Ključ

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Beograd: Bosanski sirevi osvojili prva dva mjesta na Balkanskom festivalu sira

  Na Balkanskom festivalu sira, koji je sedmi put održan u Beogradu 16. i 17. februara, prve dvije nagrade osvojili su bosanskohercegovački proizvođači. Zlatnu medalju osvojila je Mljekara “Puđa” iz

MADE IN BOSNIA-387

Oko 150 članica Udruženja „Mreža žena – Veliko srce u BiH“ bavi se proizvodnjom i preradom voća

  Udruženje iz Gradačca „Mreža žena – Veliko srce u BiH“ dokaz je da, gdje ima volje za radom, ima i načina kako da se realizira. Almasa Huskić, predsjednica Udruženja,

MADE IN BOSNIA-387

Goraždanin suši meso na tradicionalni način

Bosna i Hercegovina je prepoznatljiva i po kvalitetnom suhom mesu koje su domaćini pripremali u svojim privatnim sušionicama. Proteklih decenija, prije dolaska velikih prerađivačkih firmi i tržnih centara, gotovo je