Nacionalni spomenici: Konak Suljagića u Špionici Donjoj

Nacionalni spomenici: Konak Suljagića u Špionici Donjoj

 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2012. godine, proglasila je „Graditeljsku cjelinu – Konak Suljagića sa pratećim objektima u Donjoj Špionici, općina Srebrenik“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nacionalni spomenik čini objekat konaka sa pratećim objektima (pušnica, magaza, hambar, koš za kukuruz i štala).

Sama zgrada Konak Suljagića u Donjoj Špionici sa pratećim objektima predstavlja rijedak, vrijedan i iznimno dobro očuvan primjer seoskoga gazdinstva. Sam konak pripada tipu tzv. katne kuće sa prepustom (seoska čardaklija), koja je do danas očuvala visok stupanj autentičnosti i integralnosti. Simetrične je dispozicije, sa masivnim prizemnim dijelom i katnim dijelom prepuštenim na tri strane.
Na temelju analize stilskih odlika i komparativne analize sa sličnim objektima u Bosni i Hercegovini, moguće je njegovo datiranje u 19. stoljeće. Prateći objekti (pušnica – sušara za šljive, magaza, hambar, koš za kukuruz i štala) su izgrađeni u periodu od 30-ih do 60-ih godina 20. stoljeća.

Naselje Špionica je naseljeno od najstarijih vremena. O tome svjedoči i do sada neistraženi arheološki lokalitet ispod Špionice Donje.
Tokom srednjeg vijeka naselje je u distriktu Srebrenik sa središtem u obližnjoj istoimenoj utvrdi, koja se spominje od 1333. godine. Od 1464. godine do oko 1519. godine Špionica se nalazi u Srebreničkoj banovini.
Od početka 16. stoljeća Špionica je u osmanskoj nahiji Srebrenik. Osmanlije ovo naselje zatiču kao vrlo veliko. Godine 1548. Špionica je u posjedu sandžak-bega Zvorničkog sandžaka, Mehmed-hana Skenderpašića sa prihodom od preko 27.500 akči. To je tada za jedno seosko naselje bio veliki prihod, prije svega zahvaljujući velikom broju kuća u njemu, čak 147.

Tokom 19. stoljeća objekat koji danas poznajemo pod nazivom Suljagića konak je bio vlasništvo begovske porodice Gradaščević iz Gradačca, odnosno njenog ogranka Begefendića. Godine 1887. vlasnik kuće bio je Dželal-beg Efendić. Njega nasljeđuje 1897. Džemil Dželalbegović, sin Dželal-bega Efendića.
Od godine 1917. vlasnici su Mula Jusuf Suljagić i Huso Suljagić iz obližnjih Ćehaja.
Od Mula Jusufa Suljagića kuću je naslijedio njegov sin Jusuf Suljagić, koji je sa suprugom Havom i djecom (šest sinova i dvije kćeri) u ovoj kući živio sve do svoje smrti 1999. godine, a njegova supruga Hava do 2002. godine. Od tada pa sve do danas u kući niko ne stanuje i izložena je propadanju.

Sama zgrada Konaka je objekt simetrične dispozicije, ima prizemlje gabarita cca 10,10×6,60 m i kat, koji sa tri strane ima prepust za cca 40-60 cm. Izvorni objekt imao je dva kata, od kojih je prizemlje bilo visine 3 m.
Prizemlje objekta je zidano masivnim kamenim zidovima debljine cca 70-80 cm. Ulazna dvokrilna drvena vrata dimenzija cca 1,40 x 2,20 m su lučno završena i nalaze se na jugoistočnoj strani kuće. Ulazna vrata kuće su napravljena od hrastovoga drveta.
Kat je građen od drveta i ćerpića (bondručna konstrukcija na katu), odnosno radi se o laganoj skeletnoj konstrukciji izvedenoj na masivnom kamenom postolju. Kat se sastoji od središnjega prostora divanhane i četiri sobe. U dispoziciji kata centralno mjesto zauzima divanhana. U sobi pored vrata nalazi se „banjica“ dimezija 62 x 76 cm, a sa druge strane nalazi se peć gabaritnih dimenzija cca 1,10 x 1,20 m i visine cca 1,20 m.

Pored objekta Konaka nalaze se prateći (privredni) objekti: pušnica (sušara) za šljive, magaza, hambar, koš za kukuruz i štala. Svi navedeni objekti su smješteni u avliji koja je bila ograđena daskama (tarabom).
Pušnica je pravokutne osnove, dimenzija 10,10 x 5,30 m, a visina do ispod krova iznosi 1,95 m. Zidovi pušnice su od kamena. Četverovodni drveni krov je pokriven crijepom. Krov je urušen. Unutar pušnice, iznad peći (babure) koja je napravljena od zemlje, su drvene ljese na kojima se suše šljive.
Osim navedenih objekata, oko kuće u avliji i izvan nje nalazili su se kokošinjac, nužnik i bunar. Bunar se nalazio u bašči iza kuće i do njega se dolazilo popločanom kaldrmom.

 

Izvor
Previous Škafa će proizvoditi hranu i imati 1.000 radnika
Next SFF: U programu BH Film čak 76 naslova

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Vareško jezero ‘Nula’ najveći bunar pitke vode u Bosni i Hercegovini

  Vareško jezero ”Nula” najveći je bunar pitke vode u Bosni i Hercegovini, a ljubitelji prirode od njega pokušavaju napraviti privlačnu turističku destinaciju, da ne služi samo lokalnom stanovništvu za

NASLIJEĐE

Švedska: Natpisi ‘Allah’ u grobnicama Vikinga

Prošle sedmice švedski istraživači su otkrili kostime za sahranjivanje iz doba Vikinga na kojima se nalaze natpisi ‘Allah’ i ‘Ali’. Istraživači arheologije sa Uppsala univerziteta su otkrili svilene kostime sa natpisima

MADE IN BOSNIA-387

Zimska idila na pčelinjaku Elvedina Hodžića kod Foče

Pčele sada miruju u svojim kolonijama koje čine hiljade jedinki, zajedno sa njihovom maticom. Zbog toga i pčelar Elvedin Hodžić tokom zime tek povremeno dolazi iz Sarava u Foču, gdje