Predstavljen katalog “Avlije i bašče Svrzine kuće”

Predstavljen katalog “Avlije i bašče Svrzine kuće”

 

Katalog ‘Avlije i bašče Svrzine kuće’, autora Mustafe Arslanovića, predstavljen je danas u Svrzinoj kući u Sarajevu.

Radi se o fotomonografiji koja svjedoči o kulturi stanovanja bošnjačkih gradskih porodica na njenom reprezentativnom uzorku – Svrzinoj kući, koja je sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća otvorena kao depadans Muzeja Sarajeva.

Djelo, koje osim stambenog obuhvata i hortikulturni aspekt, te ‘otkriva’ botanički svijet stare bosanske kuće, predstavile su recenzentica Sabaheta Abadžić i hortikulturistkinja Berina Bečić, uz moderaciju književnice Indire Kučuk-Sorguč i prigodan muzički program.

Istaknuli su kako slika stare bosanske kuće, osim karakterističnog eksterijera i enterijera podrazumjeva i svobuhvatan uvid u izgled avlije i bašče, kao i bogatstvo biljnog svijeta koji krasi i upotpunjuje ambijent, dajući posebnu notu i čar bosanskoj kući.

Kako je rečeno, autor je uspio prikupiti i u katalogu zorno prikazati gotovo 100 biljnih vrsta koje se mogu naći u sarajevskim avlijama i baščama, slijedeći bogatu tradiciju i autentični izgled objekata za stanovanje, koji svjedoče duh, sklad i harmoniju proteklih vremena.

Autor fotmonografije kazao je kako Svrzina kuća svojom originalnošću plijeni pažnju posjetitelja već dugi niz godina, te uključuje njene dvije avlije i dvije bašče. koje predstavljaju svojevrstan nastavak života u kući, odnosno prelazak iz enterijera u široke hajate i kaldrmisane avlije, suptilno ‘progovarajući’ o stilu življenja predaka.

Katalog, uz osvrt na Svrzinu kuću kao svojevrsni stambeni fenomen i značajan dio kulturnog naslijeđa, sastoji se iz četiri dijela/poglavlja, a prvi pod naslovom „Sarajevo vrtni grad“ predstavlja izbor i adaptaciju tekstova vezanih za ostvarenje principa „vrtnog grada“ na bazi prirodnih uvjeta, šarolikosti pejzaža, utjecaja Orijenta i odnosa ljudi prema prirodi u starom Sarajevu (kako su strani putopisci vidjeli Sarajevo od XVI-XIX stoljeća „čist i umiven grad pun cvjetnih bašča, voća i zelenila“).

Sarajevske avlije i bašče, naziv je drugog dijela u kojem se, kombinirajući staru orijentalno-bosansku stambenu arhitekturu sa vrstama kućne vegetacije, nastoji dati slika života u kojem ‘kult vode’ ima posebno značenje, odnosno slika ambijenta ugodnog za stanovanje.

Treći dio „Cvijeće, zelenilo i ljekovito bilje u Svrzinoj kući“ nudi popis biljnih vrsta prikupljenih i zasađenih u avlijama i baščama Svrzine kuće, njihove fotografije, te kratak opis koji obavezno uključuje njihovu visinu, vrijeme cvjetanja i boju. Ovaj dio uključuje i njihove, danas uobičajene nazive, zatim nazive na latinskom i engleskom jeziku, kao i stare nazive (turcizme) od kojih su mnogi do danas već zaboravljeni.

Floralni motivi na eksponatima u Svrzinoj kući, naziv je četvrtog poglavlja i  svjedoči o poznavanju brojnih biljnih vrsta još u davnoj prošlosti, uključujući stilizirane motive koji su našli primjenu na predmetima od raznih materijala – drvo, koža, metal, a najbrojniji su naravno na tekstilu na kojima su djevojke i žene kreirale prava mala umjetnička djela, koristeći se iglom i koncima, srebrenim i zlatnim nitima.

Previous Made in Bosnia: Kompanija “Jasmin M” iz Žepča uskoro predstavlja vlastiti traktor
Next Predizborni aforizmi prof. Kurdića: '.. Omladinu na položaje a stare u penziju!'

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Senadin Ćosić: Kupio sam “Medvjeda” od Nazifa kako ga Kusturica ne bi odnio u Srbiju

Nazif Mujić prodao je “Srebrenog medvjeda”, nagradu koju je dobio na prestižnom Berlinaleu za glavnu ulogu u filmu “Epizoda u životu berača željeza” reditelja Danisa Tanovića. Tvrdi da je “Medvjeda”

KULTURA I UMJETNOST

ILHAMIJA – prvi bosanski disident (VIDEO)

U povodu ovogodišnjeg obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, DIGI:BA promovira VR film pod naslovom „Ilhamija – prvi bosanski disident“, a u povodu 200. godišnjice smrti Abdulvehaba Ilhamije

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Poemu “Srebrenički inferno” prvi put ove godine snimila djeca Srebrenice

“Srebrenički inferno” godinama je jedan od sadržaja na obilježavanju godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN Srebrenica 1995.” Poemu su prvi put ove godine, uz saglasnost autora, snimila djeca Srebrenice.