Predstavljen katalog “Avlije i bašče Svrzine kuće”

Predstavljen katalog “Avlije i bašče Svrzine kuće”

 

Katalog ‘Avlije i bašče Svrzine kuće’, autora Mustafe Arslanovića, predstavljen je danas u Svrzinoj kući u Sarajevu.

Radi se o fotomonografiji koja svjedoči o kulturi stanovanja bošnjačkih gradskih porodica na njenom reprezentativnom uzorku – Svrzinoj kući, koja je sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća otvorena kao depadans Muzeja Sarajeva.

Djelo, koje osim stambenog obuhvata i hortikulturni aspekt, te ‘otkriva’ botanički svijet stare bosanske kuće, predstavile su recenzentica Sabaheta Abadžić i hortikulturistkinja Berina Bečić, uz moderaciju književnice Indire Kučuk-Sorguč i prigodan muzički program.

Istaknuli su kako slika stare bosanske kuće, osim karakterističnog eksterijera i enterijera podrazumjeva i svobuhvatan uvid u izgled avlije i bašče, kao i bogatstvo biljnog svijeta koji krasi i upotpunjuje ambijent, dajući posebnu notu i čar bosanskoj kući.

Kako je rečeno, autor je uspio prikupiti i u katalogu zorno prikazati gotovo 100 biljnih vrsta koje se mogu naći u sarajevskim avlijama i baščama, slijedeći bogatu tradiciju i autentični izgled objekata za stanovanje, koji svjedoče duh, sklad i harmoniju proteklih vremena.

Autor fotmonografije kazao je kako Svrzina kuća svojom originalnošću plijeni pažnju posjetitelja već dugi niz godina, te uključuje njene dvije avlije i dvije bašče. koje predstavljaju svojevrstan nastavak života u kući, odnosno prelazak iz enterijera u široke hajate i kaldrmisane avlije, suptilno ‘progovarajući’ o stilu življenja predaka.

Katalog, uz osvrt na Svrzinu kuću kao svojevrsni stambeni fenomen i značajan dio kulturnog naslijeđa, sastoji se iz četiri dijela/poglavlja, a prvi pod naslovom „Sarajevo vrtni grad“ predstavlja izbor i adaptaciju tekstova vezanih za ostvarenje principa „vrtnog grada“ na bazi prirodnih uvjeta, šarolikosti pejzaža, utjecaja Orijenta i odnosa ljudi prema prirodi u starom Sarajevu (kako su strani putopisci vidjeli Sarajevo od XVI-XIX stoljeća „čist i umiven grad pun cvjetnih bašča, voća i zelenila“).

Sarajevske avlije i bašče, naziv je drugog dijela u kojem se, kombinirajući staru orijentalno-bosansku stambenu arhitekturu sa vrstama kućne vegetacije, nastoji dati slika života u kojem ‘kult vode’ ima posebno značenje, odnosno slika ambijenta ugodnog za stanovanje.

Treći dio „Cvijeće, zelenilo i ljekovito bilje u Svrzinoj kući“ nudi popis biljnih vrsta prikupljenih i zasađenih u avlijama i baščama Svrzine kuće, njihove fotografije, te kratak opis koji obavezno uključuje njihovu visinu, vrijeme cvjetanja i boju. Ovaj dio uključuje i njihove, danas uobičajene nazive, zatim nazive na latinskom i engleskom jeziku, kao i stare nazive (turcizme) od kojih su mnogi do danas već zaboravljeni.

Floralni motivi na eksponatima u Svrzinoj kući, naziv je četvrtog poglavlja i  svjedoči o poznavanju brojnih biljnih vrsta još u davnoj prošlosti, uključujući stilizirane motive koji su našli primjenu na predmetima od raznih materijala – drvo, koža, metal, a najbrojniji su naravno na tekstilu na kojima su djevojke i žene kreirale prava mala umjetnička djela, koristeći se iglom i koncima, srebrenim i zlatnim nitima.

Previous Made in Bosnia: Kompanija “Jasmin M” iz Žepča uskoro predstavlja vlastiti traktor
Next Predizborni aforizmi prof. Kurdića: '.. Omladinu na položaje a stare u penziju!'

You might also like

NASLIJEĐE

Džamija Ali-bega Kapetanovića: Svjedok opstanka Bošnjaka u zapadnoj Hercegovini

  Uprkos miniranju u ratu u Bosni i Hercegovini 1993. godine i činjenici da je više od decenije bila bez krova, džamija Ali-bega Kapetanovića je ipak ostala i opstala više

KULTURA I UMJETNOST

Opera „Zmaj od Bosne“ 13. marta bit će izvedena u BKC Tuzla

Nakon premijernog izvođenja u Sarajevu, opera „Zmaj od Bosne“ 13. marta stiže u Tuzlu, a domaćin će biti Bosanski kulturni centar. Direktor BKC-a Tuzla Edis Bajić gostovanje opere smatra jednim

HISTORIJA

Godišnjica Ahdname: Primjer kako različiti ljudi mogu zajedno živjeti

  Franjevački samostan “Duha Svetoga” u Fojnici, crkva i samostan izgrađeni u 14. stoljeću, danas čuva oko 50.000 knjiga, među kojima je oko 10.000 knjiga starih nekoliko stoljeća, piše Anadolu