Mostar: Tabhana kao svjedok nekad najjačeg esnafa

Mostar: Tabhana kao svjedok nekad najjačeg esnafa

 

Stara gradska jezgra u Mostaru muzej je na otvorenom i nije čudo da je cijelo to područje upisano na listu nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Brojni objekti u tom zaštićenom prostoru stoljećima svjedoče o tradiciji, životu i kulturi u najvećem gradu na Neretvi. 

-Među njima je i Tabhana, koja se nalazi svega nekoliko metara od Starog mosta. Za nju je davno čuveni turski putopisac Evlija Čelebija zapisao kako tabhane, radionice za štavljenje kože, nema nigdje kao u Mostaru.

– Njena zgrada je kao tvrđava, unaokolo ima gvozdene prozore, a u sredini je veliki bazen – zapisao je Čelebija.

Zanimljivo je da je u Mostaru 1762. godine nabrojano 11 esnafa, od ekmečijskog do berberskog, a samo su tri zanata imala svoje posebne dijelove grada. Među njima je bio tabački, kožarski esnaf, koji je bio najrazvijeniji.

Prema dostupnim zvaničnim, historijskim podacima, mostarski tabaci uselili su se u sjedište janjičarskog odreda pred kraj 15. stoljeća, jer je ranije korišteni objekt na ušću rijeke Radobolje u Neretvu bio nesiguran od plavljenja.

– Sve donedavno u dvorištu Tabhane, gdje su sada kafići i restorani, nalazili su se ostaci otvora obloženih glinom u kojima se štavila koža. To je, nažalost, zatrpano. No, poznato je da je Tabhana radila i poslije Drugog svjetskog rata, kada se koža otkupljivala, ali se ipak u to vrijeme nosila u Visoko na finalnu obradu – kaže poznati mostarski novinar i hroničar Šemsudin Zlatko Serdarević.

-Tabački esnaf bio je jedini u čaršiji koji je imao svoju džamiju. Tabačica ili Hadži Kurtova džamija sagrađena je u 16. stoljeću na jednome kraku Radobolje zasvođenom s dva kamena svoda, pa je tako poznata i kao „džamija u kojoj se imam nalazi na suhu, a džemat u vodi“. Prekoputa džamije i Tabhane je Ćejvan-ćehajin hamam.

– Tabaci su slovili za vrlo pobožne ljude, tako da gradnja džamije, ali i hamama na tom mjestu nije slučajnost, već jedna krasna veza – ističe Serdarević.

– Prava je šteta što institucije koje se bave zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa nisu adekvatno reagirale da zaštite dijelove Tabhane. To bi, zasigurno, u većoj mjeri privlačilo turiste – smatra Serdarević.

 

Izvor: Avaz
Previous Za četiri godine u Bosni i Hercegovini zaposleno preko 9000 stranaca
Next Procvat maslinarstva u Hercegovini: Uzgoj maslina trend i posao od kojeg se može živjeti

You might also like

NASLIJEĐE

Skoro pet stoljeća Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

  Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, postoji skoro 500 godina. U Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednim rukopisima

NASLIJEĐE

Jedina na Bjelašnici preživjela posljednji rat (FOTO)

Džamija u Umoljanima, čiji datum izgradnje nije tačno utvrđen, jedina je ostala sačuvana na području Bjelašnice tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, a lokalno stanovništvo vjeruje kako je spasio

NASLIJEĐE

Bogatim cjelodnevnim programom Zemaljski muzej obilježava 130 godina

  Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine sutra, 1. februara, bogatim programom  svečano će obilježiti  130. godina  postojanja i djelovanja ove značajne institucije. Od kada je odlukom tadašnje Zemaljske vlade Muzej