Je li Bosna vrelo najljepše ljudske vrste?! Ove bosanske žene i muškarci to potvrđuju
O ljepoti (fizičkoj i svekolikoj) i dostojanstvenom držanju bosanskog čovjeka mnogi su pisali u prošlosti.
Srednjovjekovne bosanske vitezove opisivali su i njihovi savremenici. U izvještaju italijanskog analiste Galeotta, koji spominje posjetu kralja Ladislava Napuljskog Zadru 1403. godine, navodi se da je na dočeku bilo brojno plemstvo pristiglo sa raznih strana, među kojima i mnogi bosanski plemići predvođeni velikim vojvodom Hrvojem Vukčićem. U izvještaju se između ostaloga za njih kaže: „To su ljudi koji tijelom nadmašuju sve što sam ikada vidio“.
Osmanlije su također bile zadivljene našim narodom. Prenosi se da je sultan Fatih, došavši u našu zemlju, izjavio kako je Bosna ‘vrelo najljepše ljudske vrste’. U skladu s tim opisom o Bošnjacima se govorilo i pisalo s divljenjem i poslije. (Primjera radi to je radio putopisac Evlija Čelebija.)
Jedan francuski putopisac, putujući Bosnom 1855. godine, opisujući život i običaje bosanskih begova, navodi kako imaju elegantno i ponosno držanje o čemu svjedoči i njihova raskošna nošnja. Dalje navodi kako neki od njih potječu od samih kraljeva i pripadaju eliti evropskog plemstva.
Dr. Ćiro Truhelka je pisao o antopološkim osobinama naših ljudi, pa tako ističe:
-Oni (bosanski muslimani) su ljudi visoka uzrasta i širokih grudi, te uz Skandinavce po poprečnoj visini svoga stasa, stoje u Evropi u prvom redu.
-Endogamija i uz nju haremska klauzura bile su dakle u Bosni najuspješnija zaštita za očuvanje rasnog elementa, i mislim, da mogu reći, da su rijetke etničke skupine u Evropi sačuvale od tuđe natruhe onako čiste kao baš bosanski muslimani.
-Poznato je, da je između bosanskih muslimana i Osmanlija postojao uvijek neki antagonizam i da su Bošnjaci zazirali od toga, da svoje kćeri udaju za tzv. Turkuše, a taj antagonizam zadobivao je često i opasan politički oblik, te je bio uzrokom pobunama…
-Zasluga je to haremske ekskluzivnosti, koja je i u ovom slučaju očuvala pradjedovska rasna obilježja – pisao je Truhelka u studiji iz 1934. godine.
Zanimljivo je i da su istraživanja pokazala kako je stanovništvo naše zemlje najviše u Evropi – s prosječnom visinom od 177.8 cm.
A ovo su neka od lijepih bosanskih lica – javnih ličnosti.
Krenimo s lijepim damama, uz fotografije i kratku biografiju.
Amra Silajdžić
Amra Silajdžić je najuspešnija bosanskohercegovačka manekenka, model i glumica. Rođena je ’84. godine u Sarajevu. Supruga je poznatog bosanskohercegovačkog fudbalskog reprezentativca Edina Džeke.
Amina Kajtaz
Mostarka Amina Kajzaz najbolja je plivačica naše zemlje. Rođena je ’96. godine.
Džejla Ramović
Mlada i simpatična pjevačica rođena je u Goraždu 2002.
Emina Jahović
Popularna pjevačica rođena je u Novom Pazaru ’82. godine. Pamtimo je i s izbora bosanske pjesme za Eurosong 2002. godine.
Aida Delić Mujan
Aida Mujan je već duži niz godina prezenterka i urednica na FTV-u. Ova Zeničanka ’84. je godište.
A ovo su neki od najzgodnijih bosanskih muževa…
Nermin Muzur
Muzur je predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Rođen je 1985. u Sarajevu.
Mirsad Terzić
Ovaj vrhunski sportista i rukometni reprezentativac naše zemlje rođen je u Priboju ’83. godine.
Cagatay Ulusoy
Model i glumac koji je uspješnu karijeru napravio u Turskoj. Rođen je 1990. godine u Istanbulu. U intervjuima je isticao da je njegova porodica emigrirala iz Bosne.
Kıvanç Tatlıtuğ
Još jedan Bošnjak iz Turske. Model, glumac i bivši košarkaš. Rođen je u Adani 1983. godine.
Reshad Strik
Ovu našu listu zaključujemo s još jednim glumcem. Rešad je rođen ’81. u gradu Canberra – prijestolnici Australije. Blještavilo Hollywooda zamijenio je životom i radom na sarajevskoj Baščaršiji.
You might also like
Stari grad Blagaj (VIDEO)
Dom hercega Stjepana Vukčića Kosače, velikog vojvode bosanske države iz 15. vijeka. Video City TV: Blagaj: Rodno mjesto posljednje bosanske kraljice Blagaj: Rodno mjesto posljednje bosanske kraljice.Legenda o Herceg Stjepan
Mistična i poučna priča o nastanku Boračkog jezera i Konjica
O nastanku Boračkog jezera postoji legenda koja kaže da je na mjestu današnjeg jezera postojalo bogato naselje, prema pričama pola hoda od današnjeg Konjica. Obogativši se, stanovnici ovog područja su
Goražde bogatije za izletište, jedinstven pogled na Drinu (VIDEO)
Nakon jedinstvenog kompleksa ”Memorijalna šuma – Srebrenica 8.372”, goraždansko naselje Posestra dobilo je i botanički vrt, izletište sa brojnim sadržajima, među kojima je i vidikovac s kojeg se pruža pogled